hrvatski

Patološka anksioznost: iskazivanje patološke anksioznosti u dva, po ratnim opasnostima različita hrvatska područja

Istraživali smo patološku anksioznost u 120 anonimnih hrvatskih građana s pomoću uzorka od 10 pitanja za utvrđivanje patološke anksioznosti ( Rušinović, 1989., P. Kiebolz i sur., 1989.). Ispitivalo se u dvije neovisne skupine građana. Jednu je činilo 60 Riječana, t.j. Opatijaca (m-30, ž-30), a drugu 60 Zadrana (m-30, ž-30). Nasumice, na različitim mjestima (ulica, kavana, tržnica, crkva, knjižnica-čitaonica) nuđen je odraslim osobama upitni list s 10 pitanja na koje je valjalo odgovoriti potvrdno ili niječno. Manje od 5 potvrdnih odgovora kazivalo je o nenazočnosti patološke anksioznosti, 5 potvrdnih odgovora o graničnoj patološkoj anksioznosti, a više od 5 potvrdnih odgovora o patološkoj anksioznosti. Istraživanje je pokazalo da u načelu ne postoji izrazitija razlika glede na iskazivanje anksioznosti između Riječana tj. Opatijaca ( kao građana iz mirnog hrvatskog prostora) i Zadrana ( kao građana koji žive u ratom zahvaćenom području gdje je mjera opće opasnosti jedan od oblika života). Ipak, uočiti je da bi muškarci iz Rijeke, t.j. Opatije mogli nešto naglašenije očitovati anksioznost nego muškarci iz Zadra-što bi se dalo kulturološki objasniti, ali i vezati za stupanj mirotvorstva-za razliku od Zadrana koji su već samim životom na bojišnici poodavno svakodnevno i vojno ustrojeni, a braneći svoj kućni prag i odlučniji –zasigurno-okončati rat, t.j. ukloniti zbiljni strah, te živjeti potpuno spontano i bez opterećenosti.

patološka anksioznost; ratna pogibelj (opasnost)

rad ima i sažetak na engleskom jeziku / Summary