hrvatski

Kockanje i druga rizična ponašanja kod adolescenata

Igre na sreću sastavni su dio suvremenog društva, te predstavljaju aktivnost koja bi trebala služiti za razonodu i zabavu – za igru – kako i sam naziv kaže. Istovremeno, poznato je da uključenost u igre na sreću nosi sa sobom i određene rizike, odnosno štetne psihosocijalne posljedice kao što su preokupacija igrama, gubitak kontrole nad vlastitim ponašanjem, emocionalni i socijalni problemi, te financijski. Igre na sreću se u Hrvatskoj, prema zakonskoj regulativi, dijele se na lutrijske igre, igre klađenja, igre na automatima te igre u casinima. Sve njih možemo smatrati kockanjem, budući da ono po definiciji podrazumijeva ulaganje nečeg vrijednog u događaj koji potencijalno može dovesti do većeg i povoljnijeg ishoda. Pri čemu su važna obilježja kockanja neizvjesnost ishoda, odnosno slučaj, nemogućnost kontrole ishoda i preuzimanje rizika, drugim riječima – sreća. Brojni stručnjaci pomagačkih profesija u Hrvatskoj koji rade s mladima, mediji, pa i roditelji, u posljednje vrijeme sve češće ističu kako se susreću s pojavom uključenosti mladih u igre na sreću. U zadnjih desetak godina, broj prodajnih mjesta koje priređuju igre na sreću u Hrvatskoj višestruko je porastao, te je i dalje u porastu, a rezultati različitih istraživanja, kao i osobna iskustva, potvrđuju kako su igre na sreću adolescentima pristupačna, unatoč zakonskoj regulativi koja zabranjuje svako uključivanje u igre na sreću mlađima od 18 godina. Rizični čimbenici koji doprinose većoj uključenosti mladih u aktivnosti kockanja, kao i problemima koji se javljaju kao posljedica redovitog kockanja, slični su onima koji su povezani s drugim rizičnim ponašanjima. Korelacija između delinkventnog ponašanja mladih i učestalog kockanja potvrđena je u različitim inozemnim istraživanjima. U ovom izlaganju prezentirat će se rezultati istraživanja „Navike i obilježja kockanja adolescenata u urbanim sredinama Republike Hrvatske“ koje je, na uzorku od N=1.952 srednjoškolaca iz četiri hrvatska urbana i regionalna središta (gradovima Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), provedeno 2011. godine na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prikazat će se rezultati o prevalenciji kockanja adolescenata, kao i njihovom rizičnom ponašanju, s posebnim naglaskom na nasilno ponašanje. Također će rezultati pokazati odnos između intenziteta nasilnog ponašanja mladih s obzirom na njihovu učestalost kockanja i u odnosu na štetne psihosocijalne posljedice koje su se razvile kao posljedica kockanja.

kockanje; klađenje; igre na sreću; nasilje; adolescenti

nije evidentirano