hrvatski

Nematerijalna kultura kao baština - primjer linđa, kola Dubrovačkog primorja

Hrvatska je sedamnaesta zemlja koja je ratificirala Unescovu Konvenciju za očuvanje nematerijalne kulturne baštine. Iako je bilo i ranijih pokušaja nominiranja na popise remek-djela svjetske baštine, tek 2009. godine Hrvatska je upisala sedam kulturnih dobara na Unescov popis reprezentativne baštine čovječanstva. Otada je upisano ukupno 13 dobara na Unescove popise, a provedba Konvencije, te dopune i promjene kriterija pozorno se prati s namjerom da se ustraje s različitim mogućnostima nominiranja. Time se potvrđuju nastojanja Ministarstva kulture i djelovanje Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu koje u nacionalnim okvirima provodi osnovnu ideju Unescove Konvencije. U tom procesu sudjeluju stručnjaci etnolozi, folkloristi, filolozi, etnomuzikolozi, etnokoreolozi, suradnici različitih znanstvenih istraživačkih i sveučilišnih ustanova, kao i muzeja konzervatorskih odjela i drugih ustanova u kulturi. U Registar je dosad upisano preko stotinu nematerijalnih kulturnih dobara. Među njima je i linđo, kolo Dubrovačkog primorja. U pisanju obrazloženja i Rješenja o upisu linđa u Registar je kao i na nizu drugih primjera otvoreno mnogo pitanja pa je namjera izlagača informirati zainteresirane nositelje, kulturna društva i dubrovačku javnost o procesu registracije linđa.

nematerijalna kultura; baština; linđo; UNESCO; registracija

nije evidentirano