hrvatski

Alemperkina kazivanja

U svijetu starohrvatske mitologije (Pogovor knjizi Jasne Horvat Alemperkina kazivanja) U svojoj novoj knjizi Alemperkina kazivanja Jasna Horvat pripovijedno dočarava privlačan svijet praslavenske i potom starohrvatske poganske mitologije. Složene alegorično-simbolične mitološke predaje i legende autorica je namijenila djeci i ona ih iznosi na ležeran, pregledan način. U svom narativnom prikazu Jasna Horvat se služi naizmjeničnom uporabom stihova i proze, ali i njezina proza tako je strukturirana da se pristupačnost i ritmičnost proze naglašava čestim rimovanjem. Taj jednostavni, pitki stil prilagođen je djeci osnovnoškolskog. Prilagodba dugačkih, literarno kompleksnih, uglavnom epskih mitova nije novost u literaturi. Grčka i rimska mitologija bila je vrlo često adaptirana i obrađivana za potrebe mlađih čitalaca, ili skraćeno prepričana sa svrhom pružanja informativnog sadržajnog pregleda pojedinih općepoznatih mitova i mitoloških likova. U takvim adaptacijama ističe se knjiga Gustava Schwaba Najljepše priče klasične starine i Najljepši klasični mitovi u obradi Mirka Žeželja. Međutim, Jasna Horvat poput naše glasovite Ivane Brlić-Mažuranić posiže za najljepšim motivima staroslavenske i potom starohrvatske poganske starine. U proučavanju starohrvatskih mitova autorica se služila jednim popularnim, danas rijetkim i slabo dostupnim izdanjem, knjigom doktora Nikole Sučića Hrvatska narodna mitologija, biserje priča čarobnog carstva drevnih vremena, objavljenoj u Zagrebu, 1943. godine. Tematika spisateljičine knjige iznimno je privlačna mladom čitateljstvu, ne samo zbog bogatstva bajkovitih likova i događaja, već je ta mitologija i pradrevno izvorište brojnih hrvatskih usmenih narodnih pjesama i folklornih običaja (kao npr. Ivanjski krijesovi, pjesme o Ladi, narodne priče o maljićima i macaklićima itd.). Mitološke priče dotiču arhetipska mjesta čovjekova života. Primjerice tumačenje lika božice Lade povezano je sa svečanostima žetve i slavlja poljodjelskog uroda, te tako odražava temeljnu ljudsku potrebu za hranom. Poglavlje Ognjeni krijes tematizira proljetno buđenje života u prirodi i čovjeku, početak poljodjelskih radova i tjeranje zimskih okova. Interes za staru mitologiju osobito je velik u novijim etnološkim proučavanjima , ali također prisutan i u istraživanju onomastike, povijesti, arheologije, povijesti umjetnosti i brojnim drugim disciplinama. Znanje o starim hrvatskim mitovima koje Jasna Horvat prezentira djeci probudit će ne samo njihovu književnu maštu, već će se pokazati korisnim u njihovom budućem pristupu i sagledavanju geneze hrvatske kulture i umjetnosti kao i njezine povezanosti s ostalim mitovima drevnih civilizacija. Iako je Jasna Horvat po struci profesorica statistike na osječkom Ekonomskom fakultetu, u ovoj knjizi ona otkriva poetičnu, nježnu i fantazijsku stranu svoje duše. Upravo kao i u njezinoj prvoj knjizi igrokaza Izgubljena vila (Osijek, 2002.), u svojoj novoj knjizi autorica potpuno uranja u svijet prastarih predaja i poganskih vjerovanja, te ih vadi iz zaborava. U svom pripovjednom prikazu mitološke borbe između personificiranih sila dobra i zla, Jasna Horvat uvijek pedagoški naglašava pobjedu dobrih ideala nad zlima, a pritom ipak zadržava uvjerljivost i zastrašujuću dojmljivost zlih likova. Istovremeno spisateljica ističe preko oprečnih mitoloških bića (zlih vila ljutica i dobrih vila, zlog Crnoboga i Črta nasuprot plemenitom Svarogu) podvojenost svijeta na lice i naličje, na svijetlu i tamnu stranu ljudskog okruženja, kao i čovjekove naravi. Promatramo li kompozicijski slijed mitoloških priča, uočavamo da svaka priča tvori zasebnu cjelinu, ali i neraskidivi pripovjedni niz, koji u povezanosti pruža cjelokupnu galeriju mitoloških likova i mitološke organizacije svijeta. Bitan dio knjige predstavlja i pregledan stručni tumač mitoloških likova i pojmova koji se u pričama spominju i tematiziraju. Djeca će se lako uživjeti u svježe i zanimljivo ozračje ovih kratkih starohrvatskih mitoloških priča, a likovi koje će upiti iz knjige bit će im vrijedno vrelo u poticanju maštovitosti, ali također i u razumijevanju folklornih tradicija, simbola i običaja. Dr.sc. Hrvojka Mihanović-Salopek

hrvatska mitologija; kulturna baština; kratke priče; poezija

By employing the chatty bird Alemperka (Gemfeather), the companion of the highest Slavic god Svarog, as narrator, Jasna Horvat passes on ancient Croatian myths that are hardly familiar anymore except from some folk songs, sayings, proverbs, and folk customs. The allegoric- symbolic tales and legends mirror the old Slavs’ view of the world’s organisation. They describe the creation of the world and of the first human beings, talk about the sky and the underworld, about the world tree, kind or evil gods, fairies, ghosts, and giants. Through their combination of rhymes and rhythmic prose, the texts perfectly lend themselves to reading aloud and are clearly reminiscent of folk poetry. The appendix, which explains names and specific terms to the readers, is also very useful. The illustrations resemble bright panel paintings and thus underline the symbolic character of the tales. They help young readers grasp the content of the texts even more easily. (8+) The book Alemperkina kazivanja (Gemfeather’s Sayings) is an interesting, unusual, informative and sententious collection of short stories. Such a refreshingly shaped text woven by poetry and prose transfers the stock of the hered