crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 611924

Zbornik radova

Autori: Badurina-Stipčević, Vesna; Mihaljević, Milan; Šimić, Marinka
Naslov: Mjesto Dabarskoga brevijara među hrvatskoglagoljskim liturgijskim kodeksima
( The Place of the Dabar Breviary Among the Croatian-Glagolitic Liturgical Codices )
Izvornik: Gacka u srednjem vijeku / Gračanin, Hrvoje ; Holjevac, Željko (ur.). - Zagreb : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar , 2012. 255-282 (ISBN: 978-953-6666-96-6).
Skup: Gacka i Otočac u srednjem vijeku
Mjesto i datum: Otočac, Hrvatska, 5-6. 03. 2010.
Ključne riječi: hrvatskoglagoljski kodeksi; brevijar; Dabarski brevijar; hrvatski crkvenoslavenski jezik
( Croatian-Glagolitic codices; breviary; Dabar breviary; Croatian Church Slavonic language )
Sažetak:
Dabarski brevijar, glagoljski kodeks iz 1486. godine pohranjen u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu pod signaturom III c 21 sadrži 306 pergamenskih folija formata 33 × 23, 5 cm i pisan je ustavnom i poluustavnom glagoljicom u dvije veličine (4mm i 2mm). Riječ je o rimskom brevijaru koji sadrži: Proprium de tempore (f. 1-110), Psaltir, (f. 112-158), Commune sanctorum (f. 160-182c) i Proprium sanctorum (f. 190-306). Nije sačuvan posljednji dio sanktorala ni Kalendar. Osim duljih biblijskih lekcija brevijar sadrži i mnoge opširne hagiografske legende i pasije koje se čitaju u sanktoralu. Sanktoral ovoga brevijara osobit je i po tome što sadrži neke jedinstvene oficije, primjerice službu u čast sv. Dujma, salonitanskoga biskupa i mučenika i legendu o sv. Margareti. Na temelju tekstološke i jezične analize autori zaključuju da Dabarski brevijar pripada mlađoj (južnoj) skupini hrvatskoglagoljskih kodeksa, a unutar južne skupine svrstavaju ga u prijelaznu podskupinu, tj. među tekstove koji imaju mlađi prijevod, znatnije prilagođen prema latinskom, ali koji mjestimice čuvaju dijelove starijega prijevoda svojstvenoga kodeksima sjeverne skupine. Pokazuje se da unutar prijelazne skupine hrvatskoglagoljskih kodeksa nije postojala jedna matica i jedan predložak, već da je bilo više matica koje su se međusobno križale, a to znači da je postojao znatno veći broj brevijara od onoga što se sačuvalo do danas.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Cjeloviti rad (više od 1500 riječi)
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: 090-0900998-0995, 090-0900998-0994
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Filologija
Upisao u CROSBI: mihalj@stin.hr (mihalj@stin.hr), 15. Sij. 2013. u 12:52 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4