hrvatski

Bojimo li se pokazati pravo ja u romantičnim vezama?

Strah od ponašanja u socijalnim situacijama primijećen je i zabilježen tijekom povijesti, no tek je 1966. godine socijalna anksioznost prvi puta definirana kao stanje u kojem osoba postaje vrlo anksiozna kada ju drugi promatraju dok izvodi određeni zadatak (Hofmann, Heinrichs i Moscovitch, 2004). Današnje definicije ne odstupaju značajno od prvotne, te se danas terminom socijalna anksioznost opisuje pretjerani strah osobe da će se poniziti u socijalnoj situaciji ili da će ju druge osobe negativno procijeniti (Schlenker i Leary, 1982 ; Heimberg, Liebowitz, Hope i Scheneier, 1995 ; Clark i Wells, 1995). Kako socijalna anksioznost često vodi različitim interpersonalnim problemima, ovim se istraživanjem nastojao ispitati doprinos straha od pokazivanja pravog ja i doživljavanja pozitivnih emocija objašnjenju kvalitete romantičnih odnosa socijalno anksioznih studentica i studenata. Istraživanje je provedeno s 84 osobe (47 studentica i 37 studentata) različitih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Svi su ispunili sljedeće upitnike: Upitnik općih podataka, Ljestvica anksioznosti u socijalnim interakcijama (Mattick i Clarke, 1998), Ljestvica socijalne fobije (Mattick i Clarke, 1998), Ljestvica pozitivnog i negativnog afekta (Watson i Clark, 1994), Upitnik vjerovanja o potrebi skrivanja pravoga ja (Rodebaugh, 2009a) i Upitnik kvalitete odnosa (Pierce, Sarason i Sarason, 1991). Kako bi se ispitalo je li doprinos mjera vjerovanja o potrebi skrivanja pravoga ja, uz kontrolu mjera socijalne anksioznosti, objašnjenju kvalitete romantične veze statistički značajan, te hoće li doživljavanje pozitivnih emocija dodatno objasniti varijancu kvalitete romantične veze, povrh mjera vjerovanja o potrebi skrivanja pravoga ja i mjera socijalne anksioznosti, provedena je hijerarhijska regresijska analiza u tri koraka. Mjera skrivanja pravoga ja statistički je značajan prediktor objašnjenja varijance kvalitete romantične veze povrh socijalne anksioznosti čak i nakon uključivanja doživljavanja pozitivnih emocija u model, ali samo kod djevojaka. Iako se pokazalo da su mladići skloniji vjerovanju da trebaju sakriti svoje pravo ja i izbjeći pogreške u vlastitom ponašanju, ta vjerovanja nisu utjecala na njihovu procjenu kvalitete romantične veze. Pokazalo se da djevojke koje vjeruju da će biti odbačene pokažu li se onakvima kakve doista jesu procjenjuju svoju romantičnu vezu manje kvalitetnom.

socijalna anksioznost; pravo ja; romantični odnosi

nije evidentirano