crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 616414

Zbornik radova

Autori: Kuhta, Mladen; Stroj, Andrej
Naslov: PRIMJERI INCIDENTNIH ONEČIŠĆENJA SPELEOLOŠKIH OBJEKATA TEKUĆIM UGLJIKOVODICIMA I NJIHOVE POSLJEDICE
( ACCIDENTAL POLLUTION OF THE CAVES BY LIQUID HYDROCARBON - EXAMPLES AND CONSEQUENCES )
Izvornik: Stručni seminar o zaštiti špilja i podzemne faune / Nenad Buzjak, Dalibor Paar (ur.). - Samobor : Speleološki klub "Samobor" , 2012. 24-38 (ISBN: 978-953-56036-1-0).
Skup: Stručni seminar o zaštiti špilja i podzemne faune
Mjesto i datum: Ogulin, Hrvatska, 30-31.01.2010.
Ključne riječi: krš; podzemne vode; onečišćenje; ugljikovodici
( Karst; groundwater; pollution; hydrocarbons )
Sažetak:
S obzirom na široku primjenu i činjenicu da sadrže brojne štetne spojeve, ugljikovodici su izvor vrlo različitih oblika onečišćenja zraka, tla i vode. Poznato je da već vrlo male količine ovih spojeva u podzemnoj vodi onemogućavaju njeno korištenje. Unatoč nastojanjima da se podzemne vode što bolje zaštite, svjedoci smo sve većeg broja ekoloških incidenata od kojih se dio dogodio i na krškom području. Dobro je poznata činjenica da su upravo podzemne vode u kršu posebno osjetljive na sve oblike onečišćenja, što je posljedica njegovih specifičnih hidrogeoloških karakteristika. Zbog mogućnosti brze i duboke infiltracije posebno su opasna onečišćenja štetnim tekućinama. Gotovo najgori mogući scenarij jest izlijevanje opasnih tvari u speleološke objekte, budući da oni već svojom genezom predstavljaju privilegirane putove prema podzemnoj vodi. U radu su prikazana dva takva incidenta i analizirane zabilježene posljedice. Prvi incident je izlijevanje 123 tone mazuta iz kotlovnice "KTI Pazinka" u korito Pazinčice, neposredno prije njenog ulijevanja u Pazinsku jamu. Drugi primjer je prevrtanje autocisterne na prilaznoj cesti vojarni Drgomalj u Delnicama pri kojem je došlo do istjecanja 16239 litara dizel goriva i 25 litara bezolovnog benzina. Cisterna se prevrnula iznad prostranog speleološkog objekta, na mjestu gdje je nadsloj debeo svega 5-6 m. Budući da se obje lokacije nalaze u zaleđu značajnih izvorišta zahvaćenih za javnu vodoopskrbu, pored sveobuhvatnih zahvata na sanaciji onečišćenja, uspostavljen je i sustav praćenja kakvoće vode na ugroženim izvorima. U slučaju zagađenja Pazinske jame na dijelu opažanih izvora registrirana su povećanja koncentracije pojedinih karakterističnih parametara, no ona su bila daleko manja od očekivanih. Na izvorima koji su opažani nakon prevrtanja autocisterne kod Delnica nisu zabilježene nikakve promjene. S obzirom na količine izlivenih izrazito štetnih tvari i mjesta incidenata, ovako neočekivani rezultati tumače se relativno povoljnom geološkom i hidrogeološkom građom, sifonskom i dubokom cirkulacijom podzemne vode, razrjeđenjem onečišćenja te specifičnostima tekućih ugljikovodika.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Cjeloviti rad (više od 1500 riječi)
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: 181-1811096-3165
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Geologija
Upisao u CROSBI: Mladen Kuhta (mkuhta@hgi-cgs.hr), 1. Vel. 2013. u 12:43 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4