hrvatski

Stavovi adolescenata o jednakosti rodnih uloga i njihova povezanost s privrženosti roditeljima

Jedan od čimbenika koji neposredno utječu na formiranje i mijenjanje stavova je obitelj, odnosno roditelji. Roditelji oblikuju ponašanje i stavove svoje djece stvarajući socijalno okruženje u kojem nastaje rodno tipiziranje i stavovi. Dijete u interakciji s roditeljima stječe i vrednuje spolno prikladna ponašanja i samopoimanje, usvaja rodnu ulogu. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati stavove o jednakosti rodnih uloga adolescenata, odnosno ispitati imaju li djevojke i mladići tradiocionalnije ili egalitarnije stavove o jednakosti rodnih uloga. Također se željelo ispitati koliko tradicionalnom ili egalitarnom stavu prema rodnim ulogama pridonose obiteljski, socijalni ili materijalni faktori. Kako teorija socijalnog učenja smatra da je utjecaj obitelji najmoćniji u razvoju rodnih uloga te da djeca internaliziraju od roditelja pravila o ponašanju koja se s obzirom na rod očekuju od njih, željelo se još ispitati postoji li povezanost između privrženog, sigurnog odnosa (povjerenja, komunikacije ili pak otuđenosti) sa majkom i/ili ocem i stavova djevojaka i mladića prema rodnim ulogama. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 294 učenika trećih i četvrtih razreda srednje Medicinske škole u Osijeku. Primijenjena je modificirana skala stavova o jednakosti rodnih uloga namijenjena ispitivanju stavova o ravnopravnosti spolova muškaraca i žena, te modificirani inventar privrženosti za roditelje namijenjena ispitivanju procjene pozitivnih i negativnih afektivnih i kognitivnih dimenzija adolescenata u odnosu na majku i oca. Ovim je istraživanjem utvrđeno kako se mladići i djevojke statistički značajno razlikuju s obzirom na stavove o jednakosti rodnih uloga. Djevojke imaju egalitarnije stavove o rodnim ulogama od mladića, a takva razlika potvrđena je u svim područjima ispitivanih rodnih uloga: u području bračnih uloga, roditeljskih uloga, socijalno-interpersonalno-heteroseksualnih uloga, profesionalnih uloga te obrazovnim ulogama muškaraca i žena. Dobiveni rezultati sukladni su pojedinim dotadašnjim istraživanjima provedenim u Americi, Njemačkoj i Iranu, a koja su utvrdila statistički značajne razlike između djevojaka i mladića u području obiteljskog života, brige i skrbi za djecu, zapošljavanju i odabiru zanimanja muškaraca i žena ili zastupljenosti u politici. Ispitujući doprinos obiteljskih i socijalno-demografskih prediktora u objašnjenju stavova o jednakosti rodnih uloga, nije dobivena njihova značajnost niti u jednom prediktoru. Doprinos prediktora bio je svega 16% ukupne varijance stavova o jednakosti rodnih uloga kod adolescenata. Jedino se varijabla spoli pokazala statistički značajnom. Kulik (2005) je u ispitivanju stereotipa rodnih uloga adolescenata pokazao da adolescenti koji pripadaju nižem socioekonomskom statusu, zatim mlađi adolescenti u odnosu na starije te oni koji imaju veća religijska uvjerenja imaju tendenciju tradicionalnim rodnim tipiziranjima. Statistički značajna povezanost nije dobivena niti u ispitivanju adolescenata o jednakosti rodnih uloga sa privrženošću s ocem i /ili sa majkom što tumačimo u skladu s socijalnom teorijom kako u procesu formiranja i mijenjanja stava veliku ulogu ima socijalna okolina. Kako je razdoblje adolescencije vrijeme kada mlada osoba svoje slobodno vrijeme više ne provodi s roditeljima u obiteljskom okruženju, nego izvan kuće, sa svojim vršnjacima ili partnerima, smatramo kako povezivanje stavova o rodnim ulogama i trenutačne privrženosti s ocem i majkom u ovom razdoblju adolescencije je manje prisutno, a sve je izraženije povezivanje sa stavovima vršnjaka. Neka od ograničenja u ovom istraživanju su nemogućnost usporedbe stavova o jednakostima rodnih uloga između roditelja i njihove djece, odnosno njihovo direktno povezivanje. Nemogućnost ispitivanja povezanosti privrženosti s vršnjacima (prijateljima) jer je tumačenje privrženosti u ovom razdoblju adolescencije, više pod utjecajem vršnjaka, prijatelja ili romantičnih partnera. Svakako ne treba isključiti utjecaj medija na mlade ljude što opet stvara hipoteze i indikacije za neka daljnja istraživanja

stavovi; rodne uloge; privrženost u adolescenciji

nije evidentirano