hrvatski

Odrednice agresivnosti kod studenata

Cilj rada bio je provjeriti promjene u agresivnosti tijekom trogodišnjeg longitudinalnog istraživanja, spolne razlike u njezinoj izraženosti, povezanost s drugim psihološim problemima studenata, kao i doprinos nekih roditeljskih varijabli objašnjenju varijance agresivnosti kod studenata. Ispitivanjem je obuhvaćeno 485 studenata Sveučilišta u Rijeci, a primijenjena je subskala agresivnosti (Young Adult Self-Report, YASR ; Achenbach, 1997), subskala neuroticizma Upitnika petofaktorskog modela ličnosti (BFI), subskala obiteljskih problema Ljestvice prilagodbe na fakultet (CAS ; Anton i Reed, 1991), Upitnik privrženosti roditeljima, te Upitnik roditeljske uključenosti u fakultetsko funkcioniranje kojim se ispituje roditeljska podrška i kontrola. Dobiveni rezultati upućuju da su prosječne izraženosti agresivnosti slične onima koje se navode u priručniku autora, dobivenima na američkim uzorcima mladih između 18 i 27 godina. U skladu s nalazima drugih autora, potvrđene su značajne spolne razlike koje upućuju na jače izraženu agresivnost kod djevojaka. Trogodišnjim praćenjem studenata utvrđeno je da je agresivnost najizraženija na 2. godini studija te da je značajno povezana s anksioznosti, depresivnosti i izraženosti psihosomatskih simptoma kod studenata. Hijerarhijskom regresijskom analizom utvrđeno je da, nakon kontrole neuroticizma, percepcija obiteljskih problema i opterećenost njima značajno pridonose agresivnosti kod djevojaka. S druge strane, agresivnost mladića značajno objašnjavaju roditeljska podrška (negativni prediktor) i roditeljska kontrola (pozitivni prediktor). Dimenzije privrženosti roditeljima nisu se pokazale kao značajan faktor u objašnjenju agresivnosti studenata. Rezultati upućuju da roditeljsko uključivanje u fakultetsko funkcioniranje može imati različitu ulogu za mladiće i djevojke.

agresivnost; privrženost roditeljima; percepcija obiteljskih problema; anksioznost; depresivnost; psihosomatski simptomi

nije evidentirano