crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 627049

Disertacija

Autor: Igor Horvat
Naslov: Veza između meteoroloških mezoskalnih procesa i pojave nestandardnih refrakcija radio valova u atmosferi
( Impact of mesoscale meteorological processes on the anomalous propagation conditions in the atmosphere )
Vrsta: završni rad - diplomski/integralni studij
Fakultet: Prirodoslovno-matematički fakultet
Sveučilište: Sveučilište u Zagrebu
Mjesto: Zagreb
Datum: 26.04.
Godina: 2013
Stranica: 59
Mentor: Telišman Prtenjak, Maja
Ključne riječi: nestandardna refrakcija; bura; konvekcija; obalna cirkulacija; Jadran
( anaprop; bora; convection; sea/land breeze; Adriatic )
Sažetak:
Nestandardne refrakcije radio valova (tzv. anaprop pojave), koje dijelimo na radio kanale, superrefrakciju i subrefrakciju, nastaju zbog prostorne promjene temperature, vlažnosti i tlaka zraka. Atmosferska varijabilnost temperature, vlažnosti i tlaka zraka rezultat je vremenske situacije na sinoptičkoj skali, kontinuirano modificirane lokalnim mezoskalnim strukturama. Lokalne mezo-strukture utječu na visinu atmosferskog graničnog sloja te generiraju lokalne fronte koje su karakterizirane naglim prostornim promjenama temperature i vlažnosti što bitno utječe na širenje radio valova. U ovom radu ispituje se utjecaj tri dominantna mezoskalna fenomena nad sjevernim Jadranom: smorca/kopnenjaka, bure i duboke konvekcije, u razdoblju od 12. do 20. kolovoza 2000. Za analizu odabranog slučaja korišteni su numerički model WRF-ARW horizontalne rezolucije 1.5 km i satnim ispisom rezultata, te radiosondažna mjerenja iz Udina sa šestosatnim periodom uzorkovanja. Dobiveni rezultati za Udine pokazuju da se pomoću numeričkog modela anaprop pojave mogu uspješno prognozirati iako su katkad prognozirane na netočnim visinama i/ili podcijenjenog intenziteta. Model pokazuje najveće poteškoće u reprodukciji vertikalne promjene relativne vlažnosti što najviše utječe na točnost vertikalnog profila modificiranog indeksa loma, a time i na detekciju pojava nestandardne refrakcije. Prostorna raspodjela anapropa, kroz cijelo promatrano razdoblje pokazuje dominaciju evaporacijskih radio kanala i superrefrakcije nad morem (do oko 100 m iznad površine) i obalnim područjem, dok nad kopnom prevladavaju uvjeti standardne refrakcije. Obalna cirkulacija se pokazala kao prilično aktivno područje u smislu pojava nestandardnih refrakcija. Advekcijom hladnijeg i vlažnijeg morskog zraka na kopno u prvih 100 m visine stvara se sloj radio kanala i superrefrakcije. Gornji dio fronte smorca obično je povezan s pojavama superrefrakcije i povišenih radio kanala. Subrefrakcija se pojavljuje unutar prijelaznog sloja između donje i gornje grane smorca. Duboka konvekcija nad kopnom prouzročila je područja superrefrakcije i subrefrakcije na visinama između 0.5 i 1 km iznad površine. Subrefrakcija nastaje uslijed silaznog strujanja u zreloj fazi nastanka kumulonimbusa koje stvara sloj hladnijeg i sušeg zraka. Ispod tog područja subrefrakcije, do 200 m visine iznad tla nalazi se sloj superrefrakcije i površinskih radio kanala. Advekcijom sušeg i hladnijeg zraka, bura unutar hidrauličkog skoka pri površini tla stvara plitak sloj radio kanala i superrefrakcije, a iznad mora i otoka te se pojave javljaju u nešto dubljem sloju. Subrefrakcija se kod bure javlja nad morem na rubovima mlazova, gdje lateralna izmjena zraka različitih higroskopskih svojstava nastaje uslijed konvergencije strujanja i povećane vrtložnosti, kao i na navjetrinskoj strani Dinarida gdje lokalna vrtloženja zraka utječu na vertikalnu promjenu količine vlage u zraku.
Projekt / tema: 119-1193086-1311
Izvorni jezik: hrv
Znanstvena područja:
Geologija
Upisao u CROSBI: Maja Telišman Prtenjak (telisman@rudjer.irb.hr), 26. Tra. 2013. u 17:15 sati
Napomene:
Istraživanje u okviru ovoga rada je potpomognuto i od strane Hrvatske zaklade za znanost putem projekta CATURBO (09/151).



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4