hrvatski

Analiza odnosa pozadinskih čimbenika (background factors) na mjeru jezičnoga učenja kod djece predškolske dobi s umjetnom pužnicom

Jezični razvoj koji prati kronološku dob slušno oštećenoga djeteta temeljni je cilj mnogih edukacijsko-rehabilitacijskih programa. Kako je razvoj rječnika temeljem jezičnoga razvoja, istraživanja rječnika slušno oštećenoga djeteta postala su osnovom za proučavanje i razumijevanje sličnosti i razlika jezičnoga razvoja u odnosu na čujuće vršnjake. Međutim, mali broj istraživanja definira čimbenike koji značajno doprinose individualnim razlikama u razvoju jezika kod slušno oštećene djece. Cilj je istraživanja bilo utvrditi u kojoj mjeri pozadinski čimbenici (kronološka dob, vrijeme identifikacije slušnoga oštećenja, dob implantacije, duljina nošenja pužnice, duljina rehabilitacije, integracija i stupanj čujnosti s pužnicom), koji su važni za rječnički i jezični razvoj djeteta s umjetnom pužnicom, utječu na mjeru učenja razumijevanja riječi. Mjera jezičnoga učenja izražena je jezičnim kvocijentom (LQ), koji se dobio omjerom ekvivalentne jezične i kronološke dobi ispitivanog djeteta, na svjetski priznatom testu za ispitivanje usvojenosti rječnika Peabody slikovni test rječnika (PPVT-III-HR). Iako su norme testa utvrđene na čujućoj populaciji, sirovi rezultat ostvaren na testu može se izraziti kroz ekvivalentnu dob ispitanika te se na taj način utvrditi jezično kašnjenje. Uzorak sudionika istraživanja činilo je 32 djece s umjetnom pužnicom u dobi od 3. do 7. godine. Analizom varijance, a zatim i regresijskom analizom pokazano je kako kronološka dob, vrijeme implantacije i integracija imaju statistički značajnu povezanost s LQ, a cjelokupni model značajnih prediktorskih varijabli (bez kronološke dobi uključene u LQ) objašnjava 42% ukupne varijance. Izabrani čimbenici značajno doprinose objašnjenju LQ, te se njihov utjecaj na učenje jezika kod djece s umjetnom pužnicom ne može izostaviti. Rezultati prikazanog istraživanja svakako idu u prilog sve češćim potvrdama kako su rano implantirana djeca (u ovom uzorku prije 3 godine) koja su ujedno i integrirana u redovne odgojno obrazovne grupe znatno bolja u razumijevanju rječnika, a time i u razvoju ostalih jezičnih sposobnosti od one koja su umjetnu pužnicu dobila u kasnijoj dob a nemaju česte prilike za druženje sa čujućim vršnjacima. Rezultati dobiveni regresijskom analizom pokazali su kako je jezični kvocijent viši, gotovo pa prosječan (LQ=1) u grupi ispitanika najniže ispitivane dobi. Ostali čimbenici (vrijeme identifikacije slušnoga oštećenja, integracija u druge odgojno-obrazovne ustanove, implantacija prije ili poslije treće godine, duljina čujnosti, duljina rehabilitacije slušanja i govora te stupanj čujnosti nakon implantacije), kada se utjecaj kronološke dobi ispitanika isključi, objašnjavaju 42% varijance jezičnoga kvocijenta (LQ).

umjetna pužnica; razumijevanje rječnika; mjera jezičnoga učenja

nije evidentirano