hrvatski

Kvalitativna analiza sadržaja stereotipa prema pripadnicima nacionalnih manjina u Hrvatskoj

Sadržaj nacionalnih stereotipa bio je razmjerno čest istraživački cilj u Hrvatskoj prije osamostaljenja, a ovo je pitanje često istraživano i u drugim zemljama bivše Jugoslavije. Od rata, međutim, koliko nam je poznato, nema sustavnih istraživanja sadržaja stereotipa u Hrvatskoj, premda je za očekivati da su nove društvene i političke okolnosti dovele do mjerljivih promjena. Stoga ovaj rad predstavlja doprinos istraživanju ovoga važnog fenomena, poglavito stoga jer nisu korištene uobičajene ček-liste osobina, nego se do tipičnih osobina nastojalo doći primjenom kvalitativne metodologije. Cilj istraživanja bio je utvrditi kako studenti doživljavaju pripadnike srpske, romske, slovenske i bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj. Kvalitativnom analizom odgovora prikupljenih metodom polustrukturiranog intervjua na uzorku 35 prigodno odabranih studenata s različitih fakulteta u Zagrebu, nastojao se steći uvid u doživljaj prisutnosti manjina, te u tipična uvjerenja i sadržaj osobnih i kulturalnih stereotipa o pripadnicima nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Odgovori sudionika sugeriraju postojanje pozitivnih, neutralnih i negativnih uvjerenja o pripadnicima manjina. Pozitivna uvjerenja podrazumijevaju isticanje potrebe za tolerancijom, ravnopravnošću i uvažavanjem pripadnika manjina kao i njihove kulture i običaja. Neutralna uvjerenja odnose se na odgovore sudionika koji navode da ne razmišljaju o pripadnicima manjina te da nemaju definirano mišljenje o njihovoj prisutnosti. Negativna uvjerenja odnose se na neprihvaćanje isticanja i nametanja kulture i običaja od strane pripadnika manjina. Analiza sadržaja stereotipa pokazala je da se najnegativnije stereotipne osobine pripisuju Romima, dok sadržaj stereotipa ostalih manjina uključuje i pozitivne i negativne osobine. U usporedbi s ranijim istraživanjima nacionalnih stereotipa u Hrvatskoj, pa i u regiji, u sadržaju "novih" stereotipa, osim osobina temperamenta i osobina ličnosti, pojavljuju se i "tipična" fizička obilježja pripadnika pojedinih manjina (Srba i Slovenaca). Procjenjujući položaj pojedinih manjina u Republici Hrvatskoj sudionici se uglavnom oslanjaju na sadašnji politički kontekst ili neposrednu prošlost. Tako percipirani razmjerno loš položaj Srba pripisuju nedavnom ratu, a položaj slovenske manjine zaoštrenim političkim odnosima između dvije zemlje. Najlošijim procjenjuju položaj Roma, pri čemu sudionici jasno iskazuju da je riječ o diskriminaciji i socijalnom isključivanju. Položaj bošnjačke manjine sudionici procjenjuju najpovoljnijim.

stereotipi prema pripadnicima nacionalnih manjina; kvalitativna analiza

nije evidentirano