hrvatski

Doživljaj institucionalnog tretmana djevojaka s problemima u ponašanju u odgojnoj ustanovi

Promjene u društvu i u obiteljima uzrokovane ekonomskim i društvenim razvojem dovele su do povećanja broja problema u ponašanju s kojima se djeca i mladi susreću. U okviru zakonskih mogućnosti postupanja u slučaju intenzivnijih problema u ponašanju i delinkventnog ponašanja stručnjacima stoje na raspolaganju razne mogućnosti postupanja, a jedan oblik predstavljaju i institucionalne mjere koje znače odvajanje djeteta ili mlade osobe iz njegove/zine obiteljske okoline i smještaj u ustanovu odgojnog tipa. U Hrvatskoj (kao i u ostalim državama) djevojke su puno manje zastupljene kao osobe delinkventnog ponašanja, no problemi u ponašanju koje one iskazuju imaju neke specifičnosti. Na tretman djevojaka s problemima u ponašanju osim organizacije i načina postupanja utječe i njihova percepcija institucionalnog tretmana. Kako u Hrvatskoj nitko do sada nije ispitivao doživljaj percepcije institucionalnog tretmana djevojaka s problemima u ponašanju cilj ovog istraživanja bio je upravo istražiti njihov doživljaj tretmana. Postavljena su dva istraživačka pitanja: 1. Kako djevojke u odgojnoj ustanovi doživljavaju odgojnu mjeru upućivanja u Dom? I 2. Kako djevojke u odgojnoj ustanovi doživljavaju rad stručnih djelatnika?. Istraživanje je provedeno u odgojnoj ustanovi za djevojke s problemima u ponašanju (jedinoj u Hrvatskoj takvog tipa), a sudjelovalo je 22 djevojke korisnice doma. Istraživanje je provedeno u prostorijama doma u dvije fokusne grupe a trajalo je u svakoj grupi oko 45 minuta. Pri tome su bila poštivana etička načela u provedbi istraživanja s djecom i mladima. Podaci su obrađeni kvalitativnom analizom sadržaja, a dobiveni rezultati ukazuju da što se tiče doživljaja odgojne mjere sudionice ističu edukativne aktivnosti, neorganizirane aktivnosti vezane uz slobodno vrijeme, organizirane kreativne aktivnosti, sudjelovanje u aktivnostima i događajima izvan doma, nezadovoljstvo prehranom u domu, nezadovoljstvo participiranjem u naknadi štete, nezadovoljstvo džeparcem i nedobrovoljan fizički rad korisnica. U odnosu na doživljaj rada stručnih djelatnika djevojke su istakle mogučnost otvorene komunikacije s odgajateljima, dobar odnos s odgajateljima, negativnu verbalnu komunikaciju stručnih djelatnika, korištenje fizičke sile od strane stručnih djelatnika, nezadovoljstvo odnosom stručnih djelatnika, pomoć od strane odgajatelja, neizvršavanje profesionalnih obveza tijekom radnog vremena, nezadovoljstvo profesionalnim odnosom odgajatelja, neprofesionalnost stručnih djelatnika i zaposlenika, zajedničke aktivnosti korisnica i stručnih djelatnika, uskraćivanje prava korisnicama i neujednačenost pravila u grupama. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem mogu poslužiti kao smjernice djelatnicima u domu za planiranje tretmana, kao i stručnjacima na višoj razini pri vođenja računa o planiranju tretmana u odgojnim ustanovama za djevojke.

institucionalni tretman; djevojke s problemima u ponašanju; odgojni dom

nije evidentirano