S obzirom na to da ljudi mogu iskrivljavati odgovore na upitnicima ličnosti, a istraživanja pokazuju da to često i čine, socijalno poželjno odgovaranje bitan je praktički, ali već i desetljećima aktualni istraživački, problem. Istraživači se uglavnom slažu da socijalno poželjno odgovaranje možemo opisati kao tendenciju davanja pretjerano pozitivnih opisa vlastitih osobina usklađenih s društvenim normama i standardima, no pitanje o kojem se debata vodi još od polovice 20. stoljeća jest je li ono pogreška mjerenja koja ugrožava valjanost upitnika ličnosti ili je odraz individualnih razlika u ličnosti. Kako bi se razumjeli rezultati dosadašnjih istraživanja, nužno je poznavati pristup u okviru kojega su stvorene pojedine konceptualizacije socijalno poželjnog odgovaranja, odnosno konstruirani pojedini mjerni instrumenti. U literaturi, međutim, nedostaje sustavni pregled koji sadrži i temeljit prikaz svih konceptualizacija. Stoga je cilj ovoga rada pregled postupnih promjena u konceptualizaciji i načinu proučavanja socijalno poželjnog odgovaranja koje su imale ključnu ulogu u oblikovanju suvremenih modela socijalno poželjnog odgovaranja. Rad završava zaključkom pregleda dosadašnjih istraživanja, smjernicama za provedbu budućih istraživanja te praktičnim implikacijama.

Psihologija