crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 646972

Zbornik radova

Autori: Grgić, Kristina
Naslov: Krležijanski lik umjetnika od Slamniga do Mihalića
( Krležian artist character from Slamnig to Mihalić )
Izvornik: Komparativna povijest hrvatske književnosti : zbornik radova XV : (Ne)pročitani Krleža : od teksta do popularne predodžbe / Pavlović, Cvijeta ; Glunčić-Bužančić, Vinka ; Meyer-Fraatz, Andrea (ur.). - Split ; Zagreb : Književni krug Split , Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu , 2013. 343-361 (ISBN: 978-953-163-395-6).
Skup: Ne)pročitani Krleža: od teksta do popularne predodžbe
Mjesto i datum: Split, Hrvatska, 26.-28.09.2012.
Ključne riječi: lik umjetnika; drama; aktantska analiza; modenizam; postmodernizam
( artist character; drama; actantial analysis; modernism; postmodernism )
Sažetak:
Polazeći od Krležinih načelnih stajališta o naravi i ulozi umjetnosti, u tekstu se uspoređuju njegova dva reprezentativna dramska lika umjetnika (naslovni lik Michelangela Buonarrotija i Leone u Gospodi Glembajevima) sa šest srodnih protagonista u dramama mlađih hrvatskih autora (M. Matković, S. Mihalić, I. Slamnig, A. Šoljan i N. Fabrio), nastalima na izmaku kasnoga modernizma (1964.-1973.). U obzir se uzima i razlika između Krležinih vlastitih stajališta te javne predodžbe o njemu tijekom 1950-ih i 1960-ih, kad je oko njega stvoren svojevrstan „kult“ (S. Lasić), koji je u pojedinim pripadnicima mlađih naraštaja izazivao otpor i dijelom pridonio izostanku njihove i Krležine komunikacije i suradnje. Aktantska analiza likova umjetnika u šest kasnijih drama pokazuje da bi se oni, i neovisno o tomu, mogli promatrati kao izravni ili neizravni nasljednici krležijanskog lika umjetnika, ali i cjelokupne romantičko-modernističke linije koju on slijedi. Ipak, uočene razlike, posebice snažnija sumnja u smisao i mogućnost umjetničkog djelovanja te naglašeniji ironičan i komičan ton u kasnijim dramama ukazuju i na stanovit odmak od krležijanskog/modernističkog i nagovješćuju postmodernističko poimanje uloge i značenja umjetnika, koje će relativizirati i ironizirati njegova obilježja osobitosti i izvornosti.
Vrsta sudjelovanja: Pozvano
Vrsta prezentacije u zborniku: Ostalo
Vrsta recenzije: Međunarodna recenzija
Projekt / tema: 130-0000000-0788
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Filologija
Upisao u CROSBI: Kristina Grgić (kgrgic2@ffzg.hr), 11. Lis. 2013. u 16:39 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4