hrvatski

Uloga dječje percepcije roditeljskog sukoba na prilagodbu djece u školi

Obitelj ima primarnu ulogu u djetetovom razvoju. Mnogobrojna istraživanja pokazuju negativan utjecaj promatranja obiteljskog nasilja na djetetovo funkcioniranje i prilagodbu. Cilj istraživanja bio je ispitati utjecaj dječje percepcije roditeljskih sukoba na njihovu prilagodbu u školi. U tu svrhu ispitali smo razlike između učenika s i bez izrečenih pedagoških mjera te između učenika s uzornim vladanjem i onih koji nemaju uzorno vladanje u percepciji intenziteta sukoba među roditeljima, samookrivljavanju, osjećaju prijetnje te socijalnoj, akademskoj i emocionalnoj samoefikasnosti. Također smo provjerili povezanost percepcije roditeljskih sukoba i mjera samoefikasnosti te školskog uspjeha. U istraživanju je sudjelovalo 428 učenika (62% mladića i 38% djevojaka) prvog i drugog razreda srednjih strukovnih škola (prosječne dobi 15.9 godina). Učenici su popunjavali Skalu dječje percepcije sukoba među roditeljima i Upitnik samoefikasnosti za djecu. Učenici su također popunili upitnik kojim su ispitani sociodemografski podatci, školski uspjeh, vladanje i pedagoške mjere. Rezultati su pokazali kako učenici koji imaju izrečenu pedagošku mjeru percipiraju veći intenzitet sukoba među roditeljima (F(1, 420) = 28.07 ; p < .01), iskazuju višu razinu samookrivljavanja (F(1, 420) = 27.78 ; p < .01) te osjećaju veću prijetnju (F(1, 420) = 11.14 ; p < .01). Također ovi učenici imaju slabiju akademsku samoefikasnost (F(1, 437) = 35.88 ; p < .01). Učenici koji nemaju uzorno vladanje percipiraju veći intenzitet sukoba među roditeljima (F(1, 409) = 4.90 ; p < .05), iskazuju višu razinu samookrivljavanja (F(1, 409) = 20.74 ; p < .01) te imaju slabiju akademsku samoefikasnost (F(1, 426) = 39.61 ; p < .01). Korelacijska analiza pokazala je statistički značajnu povezanost na svim mjerama (r od -.11 do -.32), u smjeru postojanja negativne korelacije između mjera percepcije sukoba među roditeljima i mjera samoefikasnosti. Također je dobivena i statistički značajna negativna povezanost školskog uspjeha s percepcijom intenziteta sukoba među roditeljima (r = -.15) i samookrivljavanjem (r = -.24). Možemo zaključiti da percepcija roditeljskog sukoba ima negativne učinke na učenikov akademski uspjeh i ponašanje u školi. Pojava problematičnog ponašanja djeteta u školi može poslužiti kao jedan od indikatora prisutnosti obiteljskog nasilja stoga je poželjno da se unutar školskog sustava uključi roditelje u prevencijske programe ove problematike.

sukob među roditeljima; samoefikasnost; pedagoške mjere

nije evidentirano