Ovaj rad bavi se razvojnim promjenama emocionalnih sposobnosti u ranoj adolescenciji te istražuje njihov samostalni doprinos u objašnjenju prilagodbe učenika te dobi u školskom okruženju. Emocionalna inteligencija (EI) operacionalizirana je na dva načina: testovima učinka i vršnjačkim procjenama. Provedeno je longitudinalno istraživanje s tri točke mjerenja, a ovdje će se prezentirati podaci prikupljeni u prvoj vremenskoj točki. Učenici viših razreda osnovne škole (N=561) dobi od 10 do 15 godina rješavali su tijekom dva školska sata nekoliko testova emocionalne inteligencije (Test opažanja emocionalnog sadržaja u slikama, Test analize emocija, Test upravljanja emocijama), Mill Hill ljestvicu rječnika i upitnik za mjerenje osobina ličnosti prema petofaktorskom modelu (IPIP 35). Od učenika su također prikupljeni podaci o njihovim školskim ocjenama (prosječan uspjeh i uspjeh iz pojedinačnih predmeta na kraju prethodne školske godine). Vršnjačke procjene prikupljene su metodom imenovanja s tri pozitivna i tri negativna odabira. Analiza spolnih razlika pokazala je da djevojčice postižu više rezultate na svim mjerama emocionalne inteligencije i Mill Hill ljestvici rječnika, pa su statističke analize provedene odvojeno za dječake i djevojčice. MANOVA je pokazala da među kohortama dječaka postoje razlike u rezultatima na testovima emocionalne inteligencije (F(3, 303)= 2.431, p<.05, Wilksova λ=.931, parcijalni ε2=.024), kao i među kohortama djevojčica (F(3, 252)=7.445, p<.001, Wilksova λ=.775, parcijalni ε2=.082). Daljnje analize su pokazale da dječaci šestih razreda imaju statistički značajno niže rezultate na Testu analize emocija, u usporedbi s dječacima sedmih i osmih razreda. Razlike među kohortama djevojčica prisutne su na sva tri testa EI i sugeriraju prednost starijih djevojčica. Hijerarhijskom regresijskom analizom ispitali smo kriterijsku valjanost mjera EI te se pokazalo da od svih mjera samo vršnjačke procjene značajno doprinose objašnjenju školskog uspjeha. Rezultati našeg istraživanja upućuju na spolno specifične razvojne promjene emocionalnih sposobnosti u ranoj adolescenciji te na značajnu ulogu EI u predviđanju školskog uspjeha. Osim toga, uočena je i važnost uključivanja različitih načina mjerenja sposobnosti EI u istraživanja tog konstrukta.

Psihologija