hrvatski

Kult svetoga Nikole u hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti

Sveti Nikola, biskup iz maloazijske Mire (4. st.), jedan je od najistaknutijih kršćanskih svetaca. Unatoč velikoj popularnosti poznato je malo povijesnih podataka iz njegova života te se Nikolina biografija temelji na legendarnim podacima. Tekstualna tradicija legendi o svetom Nikole bogata je i raznovrsna te postoji više verzija grčkih i latinskih životopisa. Nikolin je kult bio osobito poznat i Hrvatima. Raširenost Nikolina svetačkoga kulta potvrđena je u brojnim legendama u hrvatskoj usmenoj i pisanoj srednjovjekovnoj književnosti. U više glagoljskih spomenika nalaze se različite legende iz života svetoga Nikole. Razlikuju se brevijarske legende, legende blagdanarskoga tipa i zborničke glagoljske legende. Najopširniji su tekstovi u Oxfordskom zborniku iz 15. stoljeća i u Petrisovu zborniku iz 1468. godine. Legenda u Oxfordskom zborniku prijepis je crkvenoslavenskoga prijevoda grčke legende o sv. Nikoli (BHG 1347) s mnogo detalja iz života sv. Nikole Sionita. Legende u Petrisovu zborniku slijedi zapadnu tradiciju Nikoline hagiografije i vrlo se dobro slaže s Nikolinom legendom u zbirci Legenda aurea Jacopa de Voragine. U odnosu na druge glagoljske tekstove legenda o svetom Nikoli iz Petrisova zbornika je najpotpunija. Budući da dosad nije u cijelosti publiciran, glagoljski tekst iz Oxfordskoga zbornika objavljuje se ovdje u latiničkoj transliteraciji.

sveti Nikola; hrvatska srednjovjekovna književnost; svetačke legende

nije evidentirano