crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 653097

Zbornik radova

Autori: Velki, Tena; Duvnjak, Ivana; Milić, Marija
Naslov: Razlikuju li se učenici različitog statusa uključenosti u nasilje u stupnju samoefikasnosti i percepciji roditeljskih sukoba?
( Is there differences between students with different bullying status in the level of self- efficacy and perception of parental conflict? )
Izvornik: Suvremeni izazovi psihologije rada i organizacijske psihologije : knjiga sažetaka / Sušanj, Zoran ; Miletić, Irena ; Kalebić Maglica, Barbara ; Lopižić, Josip (ur.). - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo , 2013. 198-198 (ISBN: 978-953-55079-2-5).
Skup: 21. godišnja konferencija hrvatskih psihologa
Mjesto i datum: Zagreb, Hrvatska, 06-09.11.2013.
Ključne riječi: vršnjačko nasilje; roditeljski sukobi; samoefikasnost
( peer violence; parental conflict; self-efficacy )
Sažetak:
Promatranje obiteljskog nasilja u mnogobrojnim istraživanjima pokazalo se kao značajan čimbenik za razvoj vršnjačkog nasilja. Učenici uključeni u vršnjačko nasilje u školama pokazuju slabiju prilagodbu i funkcioniranje u akademskoj, socijalnoj i emocionalnoj domeni. Cilj istraživanja je provjeriti razlikuju li se učenici različitog statusa uključenosti u nasilje s obzirom na roditeljske sukobe koje doživljavaju i postignutu samoefikasnost. U istraživanje je sudjelovalo 448 (61, 6 % mladića i 38, 4% djevojaka) učenika prvih i drugih razreda (prosječne dobi M=15, 84) srednjih škola (Elektrotehnička i prometna škola 37, 5% i Ekonomska škola 62, 5%). Učenici su popunjavali Skalu dječje percepcije sukoba među roditeljima, Upitnik samoefikasnosti za djecu i Upitnik o nasilju među školskom djecom. S obzirom na uključenosti u nasilje učenici su imali sljedeći status: 56, 3% učenika nije bilo uključeno u nasilje, 24, 3% učenika su žrtve nasilje, 13, 8% su i žrtve i nasilnici (provokativne žrtve), a 5, 6% su nasilnici. Analizom varijance dobiveni su sljedeći rezultati: učenici žrtve nasilja i provokativne žrtve u odnosu na učenike neuključene u nasilje percipiraju veći intenzitet sukoba među roditeljima (F(3, 4230)=8, 77 ; p<, 01), iskazuju višu razinu samookrivljavanja (F(3, 423)=5, 09 ; p<, 01) te osjećaju veću prijetnju (F(3, 423)=8, 48 ; p<, 01). Učenici žrtve nasilja u odnosu na učenike neuključene u nasilje iskazuju manji stupanj socijalne (F(3, 423)=3, 49 ; p<, 05), akademske (F(3, 423)=9, 19 ; p<, 01) i emocionalne samoefikasnosti (F(3, 423)=6, 07 ; p<, 01). Učenici provokativne žrtve nasilja u odnosu na učenike neuključene u nasilje pokazuju slabiju akademsku samoefikasnost (F(3, 423)=9, 19 ; p<, 01), dok učenici nasilnici u odnosu na učenike žrtve nasilja pokazuju viši stupanj emocionalne samoefikasnosti (F(3, 423)=6, 07 ; p<, 01). Iz navedenih rezultata možemo zaključiti kako žrtve vršnjačkog nasilja percipiraju najviše roditeljskih sukoba i najmanje razvijenu samoefikasnost, a potom djeca koja su ujedno i nasilnici i žrtve nasilja. No postavlja se pitanje uzroka, odnosno posljedice. Da li su djeca žrtva nasilja to postala zbog promatranja roditeljskih sukoba i kao posljedice toga razvila slabiju samoefikasnosti, ili je doživljeno nasilje u školi utjecalo na slabiji razvoj samoefikasnosti?
Vrsta sudjelovanja: Poster
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Međunarodna recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: Tena Velki (tvelki@ufos.hr), 9. Stu. 2013. u 21:45 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4