hrvatski

Pristupi učenju, ciljne orijentacije i uspjeh studenata.

Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati odnos pristupa učenju, ciljnih orijentacija i akademskog uspjeha studenata, utvrditi u kojoj mjeri pristupi učenju i ciljne orijentacije pridonose akademskom uspjehu studenata te utvrditi razlike u akademskom uspjehu studenata s obzirom na njihove dominantne pristupe učenju i ciljne orijentacije na učenje. U istraživanju je sudjelovalo 119 studenata druge godine Učiteljskog fakulteta u Zagrebu. Sudionici su ispunjavali Upitnik pristupa i vještina učenja za studente (ASSIST ; Tait, Entwistle i McCune, 2001), Upitnik ciljnih orijentacija (CSRL ; Niemivirta, 1996.) te naveli dotadašnji prosjek ocjena na fakultetu. Rezultati su pokazali da je dubinski pristup značajno pozitivno povezan s orijentacijom na učenje, a negativno s orijentacijom na izbjegavanje truda ; strategijski pristup značajno pozitivno povezan s orijentacijom na učenje i orijentacijom na izvedbu, a negativno s orijentacijom na izbjegavanje truda ; te površinski pristup značajno povezan s orijentacijom na izvedbu i orijentacijom na izbjegavanje truda, te negativno s orijentacijom na učenje. Viši prosjek ocjena pokazao se povezanim s višim dubinskim i strategijskim pristupom, nižim površinskim pristupom, te većom orijentacijom na izvedbu i manjom orijentacijom na izbjegavanje truda. Hijerarhijskom regresijskom analizom u dva koraka utvrđeno je da se pristupima učenju i ciljnim orijentacijama može predvidjeti 37% varijance akademskog uspjeha, a kao značajni prediktori pokazali su se strategijski i površinski pristup te orijentiranost na izvedbu. Studenti koji pristupaju studiranju više strategijski, manje površinski te s većom usmjerenošću na izvedbu, ujedno imaju i veći prosjek ocjena. Klaster analizom nastojalo se klasificirati studente na temelju njihovog pristupa učenju i ciljnim orijentacijama te su identificirana tri tipa studenata: 1) studenti s dubinskim i strategijskim pristupom usmjereni na učenje ; 2) studenti s površinskim pristupom usmjereni na izbjegavanje truda ; 3) studenti s površinskim i strategijskim pristupom usmjereni na izvedbu. Prvi tip studenata ima najviši prosjek ocjena, zatim treći tip, a najniži prosjek imaju studenti drugog tipa. Post hoc testom analize varijance utvrđena je statistički značajna razlika samo između prvog i drugog tipa studenata. Suprotno očekivanom, u ovom istraživanju niti dubinski pristup učenju, a ni orijentiranost na učenje nisu se pokazali značajnima u predviđanju akademskog uspjeha. Također se po uspjehu studenti s dubinsko-strategijskim pristupom i orijentacijom na učenje značajno ne razlikuju od studenata sa površinsko-strategijskim pristupom i orijentacijom na izvedbu. Ako je cilj poučavanja poticati studente na dubinsko razumijevanje sadržaja potrebnih za njihov profesionalni i osobni razvoj, nameće se pitanje ocjenjujemo li razumijevanje i ispitujemo li ga uopće? Ili je studiranje „akademska igra“ u kojoj visoke rezultate postižu oni koji se najbolje prilagode zahtjevima profesora, a ne sadržaja i kojima je glavna motivacija za učenje ocjena?

psihologija; obrazovanje; motivacija studenata

nije evidentirano