hrvatski

Longitudinalno praćenje promjena u metakogniciji i razumijevanju teksta u ranoj adolescenciji

Rana adolescencija je ključno razdoblje za razvoj metakognicije u čitanju. Međutim, postoji samo nekoliko istraživanja koje su longitudinalno pratila razvoj metakognicije vezane uz čitanje i njen odnos s razumijevanjem teksta u tom razdoblju. Cilj je ovog istraživanja bio ispitati razlikuju li se grupe učenika sa specifičnim obrascima vještine sažimanja , metakognitivnog znanja o strategijama čitanja i razumijevanja teksta, koje su dobivene klaster analizom u 4. razredu OŠ u tim varijablama u 6. i 8. razredu. Također smo željeli istražiti stabilnost dobivenih klasterskih struktura i promjene u pripadnosti pojedinim grupama od 4. do 8. razreda. Metakognitivno znanje procjenjeno je pomoću 14 pitanja višestrukog izbora, koja od učenika traže da odaberu odgovarajuće strategije čitanja u danoj situaciji. U zadatku sažimanja učenici su bili zamoljeni da sažmu glavne ideje iz ulomaka teksta. Razumijevanje teksta procijenjeno je na jednom pripovijednom i jednom informativnom tekstu. K-means klaster analizom utvrđene su četiri skupine učenika u 4. razredu. Skupina učenika koji dobro razumiju tekst imala je iznadprosječno metakognitivno znanje i vještinu sažimanja. Skupina učenika koji loše razumiju imala je ispodprosječno metakognitivno znanje i vještinu sažimanja. Od dvije skupine učenika s prosječnim razumijevanjem jedna je grupa imala iznadprosječno metakognitivno znanje, ali ispodprosječnu vještinu sažimanja, dok je suprotan obrazac utvrđen u drugoj skupini. Rezultati su pokazali da razlike u metakogniciji i razumijevanju teksta dobivene između skupina u 4. razredu nisu bile toliko uočljive u 6. i 8. razredu. Između učenika s prosječnim i dobrim razumijevanjem nije utvrđena razlika niti u jednoj od ispitivanih varijabli u drugom i trećem mjerenju. Međutim, skupina učenika s lošim razumijevanjem i dalje je imala najniže razultate u odnosu na ostale skupine i značajno se razlikovala u metakogniciji od učenika s dobrim razumijevanjem. Sve su skupine poboljšale metakognitivno znanje od 4. do 6. razreda, ali ne i od 6. do 8. razreda. Analiza pripadnosti klasterima pokazala je da većina učenika s dobrim razumijevanjem održava isti pozitivan metakognitivni uzorak u osmom razredu, dok su dvije skupine s prosječnim razumijevanjem i skupina s lošim razumijevanjem pokazale manje stabilne obrasce. Većina prelazaka učenika iz skupine u skupinu bila je prema pozitivnijim metakognitivnim obrascima.

metakognitivno znanje; sažimanje; razumijevanje teksta

nije evidentirano