crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 656362

Disertacija

Autor: Kajinić, Josip
Naslov: Nadbiskup Franjo Šeper i crkveno - državni odnosi 1960.-1969.
( Archbishop Franjo Šeper and church-state relationship 1960-1969 )
Vrsta: doktorska disertacija
Fakultet: Hrvatski studiji
Sveučilište: Sveučilište u Zagrebu
Mjesto: Zagreb
Datum: 18.11.
Godina: 2013
Stranica: 273
Mentor: Krišto, Jure
Ključne riječi: Franjo Šeper; Katolička Crkva; Drugi vatikanski koncil; Sveta Stolica; crkveno - državni odnosi
( Franjo Šeper; Catholic Church; Second Vatican Council; Holy See; church-state relationship )
Sažetak:
Radnja ove disertaciji iznosi analizu rada i djelovanja zagrebačkog nadbiskupa, a kasnije i kardinala Franje Šepera u kontekstu problematike crkveno-državnih odnosa u tadašnjoj SFR Jugoslavij koja je bila pod vlašću komunističkog režima i njegova društvenog poretka. Osim što je Katolička Crkva imala veliki utjecaj na politički, društveni, gospodarski i kulturni razvoj hrvatskog društva, jednako tako značajnu ulogu imali su i njezini dostojanstvenici među kojima se ponajviše ističe nadbiskup i kardinal Franjo Šeper. On je naime bio ordinarijem Zagrebačke nadbiskupije koja je po svojo veličini, broju vjernika, svećenika, redovnika i redovnica bila tada prostorno najveća crkvena jedinica u tadašnjoj Jugoslaviji. Jednako tako Šeper je povjerenu mu dužnost obavljao u vrlo teškim i zahtjevnim vremenima za Katolčku Crkvu. Šeperov značaj i uspješnost u vođenju nadbiskupije te njegov opus za dobrobit opće Crkve, koja se osobito ogleda kroz njegov koncilski i postkoncilski angažman bez sumnje je rezultirala njegovim imenovanjem na dužnost prefekta Kongregacije za nauk vjere 1968. godine. Navedenim imenovanjem Franjo Šeper je de facto postao Papina desna ruka, a samim time jedna od najvažnijih osoba suvremene Crkve. To međutim ima osobito značenju kada se ima u vidu kako je to bila dužnost koja je ponajviše imala zadaću brige za ispravnu provedbu koncilskih odluka u Katoličkoj Crkvi širom svijeta. Kroz uvodni dio dsertacije ukazano je na okolnosti koje su prethodile Šeperovu dolasku na čelo Zagrebačke nadbiskupije. Prikazane su glavne značajke koje su obilježile crkveno-državne odnose te podaci o prilikama u Zagrebačkoj nadbiskupiji i Katoličkoj Crkvi koje su dočekale Franju Šepera prije preuzimanja mjesta rezidencijalnog zagrebačkog nadbiskupa. Iznesene su mnogobrojne činjenice iz Šeperova dotadašnjeg života, školovanja, svećeništva te biskupstva. Zatim su prikazana glavna obilježja i karakteristike njegova crkvenog djelovanja na mjestu tajnika zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca, rektora Bogoslovnog sjemeništa, župnika župe Krista Kralja u zagrebačkom Trnju te na nadbiskupa koadjutora Zagrebačke nadbiskupije. Uz sve navedene dužnosti u radnji je iznesen odnos državnih vlasti prema Šeperu osobno te prema njegovu crkvenom djelovanju. Radnja u svom središnjem dijelu prikazuje Šeperovo djelovanje u vrijeme vrlo značajnih događaja i promjena u Katoličkoj Crkvi. Bilo je to vrijeme kada se Crkva prema idejama Pape Ivana XXIII. otvorila prema suvremenom svijetu te je s tim ciljem inicirao pokretanje Drugog vatikanskog koncila. Ovo nastojanje je nastavio i okončao njegov nasljednik Papa Pavao VI. U svim tim događajima svakako je ne malu ulogu imao upravo Franjo Šeper kao jedna od zapaženijih osoba na koncilskim zasjedanjima te poticatelj prihvaćanja koncilskih odluka u Crkvi u Hrvata. Uz početak, tijek i završetak Drugog vatikanskog koncila, iznesene su sve koncilske odluke prema redosljedu donošenje te su zatim iznesena stajališta Franje Šepera o njima, ali i stajališta ostalih katoličkih biskupa iz Hrvatske i Jugoslavije. U nastavku radnje ukazano je na primjere konkretne primjene koncilskih odluka u Hrvatskoj i Jugoslaviji, s osobitom pozornošću na kretanja u Zagrebačkoj nadbiskupiji kojoj je na čelu bio Franjo Šeper. Izneseni su primjeri kako se nastojala proširiti koncilska misao putem tiskovne i izdavačke djelatnosti Crkve s naznakom na Šeperovu ulogu i značaj pri ovim zbivanjima. Ovdje su izneseni dokumenti i činjenice koji prikazuju zbivanja oko osnutka katoličkog lista Glas (s) Koncila, s naznakom na njegovu ulogu i značenje za širenje koncilske misli. Jednako tako izneseni su pokazatelji Šeperove uloge i stajališta oko pokretanja Instituta za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije – Kršćanska sadašnjost. Dakako izneseni su i opći pokazatelji oživljavanja vjerskog tiska u vrijeme Šeperova nadbiskupstva za što je bez sumnje dobrim dijelom i on sam bio zaslužan. Također su prikazani primjeri Šeperova zalaganja za širenje ideja Koncila kroz mnogobrojne promjene unutar Crkve koje su se ogledale u osnivanju mnogobrojnih institucija s ciljem poboljšanja teološkog i pastoralnog rada i djelovanja Katoličke Crkve, kako na prostorima Zagrebačke nadbiskupije, tako i šire. Primjerice to se odnosi na njegovu ulogu u osnutku Katehetskog instituta na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, Instituta za crkvenu glazbu na Bogoslovnom fakultetu, Instituta za teološku kulturu laika te poticanje vjernika laika za veće uključivanje u rad Crkve. U radu je ukazano na Šeperovu brigu za svećenički kadar koja se ogledala kroz osnivanje Svećeničkog vijeća Zagrebačke nadbiskupije s ciljem što bolje međusobne suradnje biskupa i svećenika te namjerom što kvalitetnije pastoralne brige za vjernike. Ukazano je na Šeperovo osobito zalaganje za obnovu i izgradnju novih crkvenih objekata uz pomoć Fonda Pape Ivana XXIII koji je osnovan u tu svrhu. Dakako izneseni su i pokazatelji Šeperova angažmana pri osnivanju novih župa. U tom pogledu istaknuti su primjeri osnivanja novih župa u Zagrebu koji se brojem stanovnika iznimno povećao tijekom 20. stoljeća, ali jednako tako i diljem Zagrebačke nadbiskupije s analizom koja jasno ukazuje na vrlo promišljeno i mudro osnivanje novih župa s ciljem kvalitetnije pastoralizacije vjernika Zagrebačke nadbiskupije. Ukazano je zatim na iznimno veliki Šeperov angažman u pogledu odgojno-obrazovnih institucija Katoličke Crkve i njegovo svesrdno zalaganje za poboljšanje mogućnosti za njihov rad te privlačenje sve većeg broja mladeži da se odlučuju na svećenički poziv u tim teškim vremenima za Crkvu u Hrvatskoj. Na temelju arhivske građe i dokumenata državnih vlasti iznesena je analiza stajališta hrvatskih, odnosno jugoslavenskih komunista prema Drugom vatikanskom koncilu, njegovim odlukama i sudjelovanju katoličkih biskupima iz Jugoslavije na njegovim plenarnim zasjedanjima s posebnom pozornošću na stajališta i odnos režima prema Franji Šeperu. Cjelokupno Šeperovo crkveno djelovanje u radnji je opisano i kroz njegovo predsjedanje Biskupskom konferencijom Jugoslavije, gdje su iznesene najznačajnije odluke te se ukazalo na njihovo značenje. Iznesene su također i glavne promjene u upravi i prostornoj organizaciji Katoličke Crkve za Šeperova predsjedanja Biskupskom konferencijiom te je pritom ukazano na stajališta režima prema njima. Nakon iznesenih pokazatelja djelovanja Crkve i Franje Šepera radnja se svojim sadržajem usredotočila na glavne točke prijepora u crkveno-državnim odnosima. Ukazano je na činjenicu kako su državne vlasti bile najosjetljivije u pogledu staleških udruženja katoličkih svećenika, s kojima su nastojali dovesti do razdora unutar crkvenih redova. Pritom je ukazano na stajališta Svete Stolice, odnosno Crkve i Franje Šepera osobno o ovoj problematici. Zatim je ukazano na nezadovoljstvo državnih vlasti s radom odgojno-obrazovnih ustanova Katoličke Crkve, koje su usprkos svekolikim nastojanjima režima okupljale sve veći broj polaznika te su samim tim bile zalogom budućnosti Crkve, što dakako državnim vlastima nije odgovaralo. Naglasak u radnji stavljen je i na problematiku tiskovne i izdavačke djelatnosti Crkve koja je također predstavljala problem za državne vlasti zbog činjenice uz pomoć nje Crkva ipak uspjevala doći do svojih vjernika prenoseći kako koncilske, tako i opće crkvene vijesti i vjerske edukativne sadržaje. U radnji su iznesene okolnosti vezane uz Šeperovo imenovanjekardinalom 1965. godine pri čemu je iznesen cjelokupni kontekst u kojem se ova odluka Svete Stolice dogodila. Ukazano je na značaj ovog imenovanja za Zagrebačku nadbiskupiju te Katoličku Crkvu u Hrvatskoj. Dakako ovaj događaj je stavljen u kontekst zbivanja u Hrvatskoj i Jugoslaviji te je iznesen prikaz reakcije državnih vlasti i javnosti na ovaj događaj. Radnja je svojim sadržajem zatim posvećena problematici crkveno-državnih odnosa u Hrvatskoj i Jugoslaviji te ulozi i stajalištima Franje Šepera u pitanjima vezanim uz nju. Izneseni su podaci o početnim razgovorima katoličkih biskupa, a zatim i predstavnika Svete Stolice sa državnim vlastima. Iznesen je tijek njihovih razgovora i prijepora u pojedinim pitanjima vezanim uz slobodu djelovanja Katoličke Crkve te njezine samostalnosti u odlučivanju u pitanjima izbora i imenovanja novih biskupa, problematici crkvene organizacije, slobode rada vjerskih škola, problematike djelovanja staleških udruženja katoličkih svećenika i slično. Iznesen su tako dokumenti koji ukazuju na to kako se došlo do odluke o potpisivanju Protokola između predstavnika jugoslavenskih vlasti i Svete Stolice. Dakako pritom je osobiti naglasak stavljen na ulogu i stajališta Franje Šepera u pitanjima koja su izazivala prijepore u odnosima Crkve i državnih vlasti u tadašnjoj Jugoslaviji. Nakon toga je iznesena analaiza teksta Protokola s ocjenom njegovih pozitivnih i negativnih aspekata za Katoličku Crkvu i komunistički režim. Zatim je iznesena i reakcija crkvenih i državnih krugova na njegovo potpisivanje te kakav je bila reakcija u javnosti. Radnja svojim sadržajem je zatim posvećena imenovanju Franje Šepera na mjesto prefekta Kongregacije za nauk vjere. Pritom je iznesena analiza značenja ovog imenovanja za Šepera, Katoličku Crkvu u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Iznesene su dakako reakcije crkvenih , ali i državnih krugova te domaće i svjetske javnosti. Zatim je iznesen prikaz Šeperova razrješenja s mjesta Zagrebačkog nadbiskupa i predsjednika Biskupske konferencije Jugoslavije te odlazak u Rim. Radnja je svojim sadržajem okončana s prikazom Šeperova djelovanja na mjestu prefekta Kongregacije za nauk vjere s iznesenim glavnim obilježjima i pokazateljima njegova djelovanja na ovoj vrlo odgovornoj dužnosti koja mu je povjerena s ciljem promicanja i oživotvorenja koncilskih odluka. Početne teze u ovoj disertaciji o djelovanju Franje Šepera na mjestu Zagrebačkog nadbiskupa te odnosu komunističkih vlasti prema njemu i Katoličkoj Crkvu u konačnici su potvrđene na temelju istraženih dokumenata iz građe crkvenih i državnih arhiva u Zagrebu i Rimu.
Izvorni jezik: HRV
Znanstvena područja:
Povijest
Upisao u CROSBI: Josip Kajinić (jkajinic@isp.hr), 20. Stu. 2013. u 21:52 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4