hrvatski

Stav o kockanju i aktivnosti kockanja studenata

Dosadašnja istraživanja provedena na srednjoškolcima u RH ukazuju na visoku učestalost aktivnosti kockanja, te relativno visok postotak adolescenata koji su u riziku razviti ili su već razvili ozbiljne probleme zbog svojeg kockanja. Unatoč zakonskoj zabrani kockanja mlađima od 18 godina, pojedine kockarske aktivnosti (npr. sportske kladionice) toliko su česte da se može govoriti o gotovo normativnom ponašanju adolescenata. Međutim, ostaje pitanje je li to ponašanje karakteristično za srednjoškolski uzrast te se mijenja sazrijevanjem ili ostaje trajnom navikom. Cilj ovog pilot istraživanja bio je istražiti učestalost i rizičnost kockanja studenata u Zagrebu. Osim toga, zanimalo nas je u kakvoj vezi su stav o kockanju, kao jedna vrsta kognicija povezanih s kockanjem, i aktivnosti kockanja, te mogući korelati stava o kockanju. Očekivali smo da će stav o kockanju biti povezan s učestalijim igranjem kockarskih igara, te s većom izraženošću simptoma problematičnog kockanja. Također, očekivali smo da će pozitivniji stav o kockanju imati muškarci, oni koji imaju prethodno iskustvo većeg dobitka na kocki, oni s nižom samokontrolom ponašanja i oni s izraženijim kognitivnim distorzijama povezanima s kockanjem. Istraživanje je provedeno on-line na 202 studenta od prve do završne godine Filozofskog fakulteta, Pravnog fakulteta i Fakulteta strojarstva i brodogradnje u dobi od 18 do 33 godine. Osim upitnika sa socio-demografskim podacima, sudionici su ispunili i Skalu stavova o kockanju, Skalu kognitivnih distorzija u kockanju, Skalu samokontrole, Listu aktivnosti kockanja i Skalu rizičnosti kockanja. Dobiveni nalazi ukazuju na općenito nisku učestalost kockanja na studentskoj populaciji, te na nepostojanje problematičnog kockanja na ispitanom uzorku. Ipak, u skladu s očekivanjima, stav prema kockanju pozitivno je povezan s učestalijim kockanjem i određenim simptomima problematičnog kockanja, kao što je npr. vraćanje drugi dan kako bi se vratio novac izgubljen kockanjem. Nadalje u skladu s početnim hipotezama, pozitivniji stav o kockanju imaju muškarci, oni nižeg prosjeka ocjena, oni koji su imali prethodno iskustvo većeg novčanog dobitka, oni s nižom samokontrolom ponašanja, te oni s izraženijim kognitivnim distorzijama povezanima s iluzijom kontrole odnosno vjerovanjem da se znanjima i vještinama može kontrolirati ishod kockanja, izraženijim praznovjernim vjerovanjima, te slabijim poimanjem slučaja i vjerojatnosti. Nalazi ukazuju na nužnost daljnjeg istraživanja aktivnosti i posljedica kockanja na studentskoj populaciji.

kockanje; klađenje; studenti; rizično kockanje; stav o kockanje; kognitivne distorzije

nije evidentirano