crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 658799

Časopis

Autori: Jukić, Renata
Naslov: "Ženska pedagogija" i feminizacija nastavničke struke kao čimbenici skrivenog kurikula
( "Feminine Pedagogy" and Feminization of Teacher's Profession as Factors of Hidden Curriculum )
Izvornik: Školski vjesnik (0037-654X) 62 (2013), 4; 541-558
Vrsta rada: pregledni rad
Ključne riječi: feminizacija; skriveni kurikulum; stereotipi; učiteljski poziv; ženska pedagogija.
( feminization; hidden curriculum; stereotypes; teacher’s profession; feminine pedagogy )
Sažetak:
Nesporna je činjenica da je u našim školama (posebice na nižim stupnjevima obrazovanja) prisutna izrazita feminizacija učiteljske struke. Iz tog fenomena proizlaze mnoga pitanja i dileme: postoji li „ženski“ odgoj, „ženska pedagogija“ ili je to kulturalni stereotip, a ako postoji − po čemu se razlikuje od „muškog“ odgoja, obogaćuje li ili osiromašuje odgojno-obrazovni proces, ali i cjelokupnu kulturu škole? Sveopća kriza identiteta obilježje je suvremenog društva, a pitanja identifi kacije i identiteta usko su vezana uz stereotipe i predrasude. Profesija oblikuje društveni identitet čovjeka koji je, u slučaju učiteljskog poziva, opterećen rodnim stereotipima. Školi pripada puno šira društvena i kulturna uloga od pukog prosvjetnog djelovanja, ona daje kulturni legitimitet i identitet. Ako je učiteljski poziv javno legitimiran kao ženski, škola zapravo (re)producira rodne nejednakosti povezane s reprodukcijom tradicionalnih vrijednosnih sustava i segregacijom zanimanja. Uzmemo li u obzir razmišljanja o konceptu skrivenog kurikula, cjelokupno školsko okružje utječe na vrijednosti, stavove, norme i navike učenika kao i na socijalno učenje mimo postojećeg programa. Sveukupnost odnosa u školi često reproducira odnose u društvu. Feminizaciju učiteljskog poziva i „ženske pedagogije“ kao čimbenika skrivenog kurikula možemo promatrati ambivalentno: kao opasnost (ako pođemo od hipoteze da žene ne mogu biti modelom identifi kacije i djevojčicama i dječacima, te da odgajaju „mekše“ i popustljivije) ili kao prednost (ako „ženske“ tipizirane pojave promatramo u kontekstu razvoja emocionalne inteligencije učenika). Bavljenje tim pitanjima otkriva problem feminizacije učiteljskog poziva koji može egzistirati jedino na razini hipoteza koje su podložne empirijskoj provjeri.
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Pedagogija
URL cjelovitog teksta:
Google Scholar:
Upisao u CROSBI: Renata Jukić (rjukic@ffos.hr), 28. Stu. 2013. u 11:39 sati



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4