hrvatski

Uloga formalne strukture glazbenog djela kod upamćivanja notnog teksta

U domeni klasičnog pijanizma običaj je koncertni program izvoditi napamet što iziskuje namjerno ili cilju usmjereno memoriranje, odnosno kodiranje notnog teksta u dugoročno pamćenje. Pijanistica, studentica treće godine Muzičke akademije Zagreb, područni odsjek Rijeka, snimala je svoje vježbanje Preludija i fuge u e-molu Johanna Sebastiana Bacha (Dobrotemperirani klavir, 1. svezak, BWV 855) sve do razine u kojoj je djelo bilo spremno za javnu izvedbu. Prikupljeni podaci transkribirani su i analizirani s ciljem utvrđivanja dimenzija na kojima je ispitanica temeljila svoje vježbanje. Ciljevi ovog istraživanja bili su ispitati povezanost količine vježbanja (odnosno broja početaka, prohoda, repeticija i završetaka) sa formalnom strukturom glazbenog djela te s definiranim tehnički zahtjevnim taktovima u početnoj, središnjoj i završnoj fazi vježbanja. Rezultati provedenog istraživanja pokazali su kako je ispitanica vježbanje Preludija i fuge temeljila na formalnoj strukturi stavaka počevši od prve faze, s tim da se povezanost započinjanja i strukturalno važnih taktova povećavala s napredovanjem vježbanja. Nadalje, rezultati istraživanja pokazali su kako je ispitanica u prvim fazama češće repetirala tehnički zahtjevne taktove, što se smanjivalo s napredovanjem vježbanja. Dobiveni rezultati idu u prilog pretpostavci da eksperti usvajaju glazbena djela oslanjajući se na njihovu hijerarhijsku organizaciju definiranu formalnom strukturom, usmjeravajući se istovremeno i na rješavanje tehničkih problema. Ovim istraživanjem većinom su potvrđene postavljene hipoteze, a dijelom su i replicirani rezultati dosadašnjih istraživanja.

upamćivanje glazbenog djela; formalna struktura; tehnička zahtjevnost

nije evidentirano