hrvatski

Zdravlje i psihološka dobrobit

Osobna procjena zdravlja jedna je od ključnih komponenti kvalitete života i subjektivne dobrobiti. Istraživanje na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske (Prizmić Larsen i sur., 2011.) postavilo je zdravlje na sam vrh liste važnosti tih komponenti. Zdravlje je, dakle, važnije od odnosa s članovima obitelji i prijateljima, od osjećaja fizičke sigurnosti, važnije je od prihvaćenosti od strane okoline u kojoj se živi, od životnih postignuća i od materijalnog statusa. Međutim, zadovoljstvo zdravljem ne prati procjene njegove važnosti. Jedino su sa svojim materijalnim statusom ljudi manje zadovoljni nego sa zdravljem. Usporedba po županijama pokazuje da su upravo građani Bjelovarsko-bilogorske županije najmanje zadovoljni svojim zdravljem (samo njih 24 % svoje zdravlje procjenjuje izvrsnim ili vrlo dobrim, dok je taj postotak za cijelu RH-a 38 %) (Japec i Šućur, ur., 2007.). Građani Bjelovarsko- bilogorske županije i kvalitetu svoga zdravstvenoga sustava procjenjuju najnižom ocjenom (4, 1 u odnosu na prosječnu ocjenu na razini RH-a koja je 5, 2). S druge strane, uzme li se u obzir broj građana koji izjavljuju da imaju dugoročnu bolest ili poteškoću koja ograničava njihove aktivnosti, čini se da stvari nisu toliko crne (takvih je 26 % što je manje od republičkoga prosjeka). Premda je neophodno raditi na poboljšanju kvalitete i dostupnosti zdravstvenih usluga, poduzimati razne akcije na planu prevencije i ranog otkrivanja bolesti, nužna je i edukacija: zdravstveni odgoj i obrazovanje svih slojeva i dobnih skupina stanovništva a u kontekstu sadržaja ovoga članka i edukacija o međusobnoj uvjetovanosti zdravlja i subjektivne dobrobiti.

zdravlje; subjektivna dobrobit; Bjelovarsko-bilogorska županija

nije evidentirano