crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 666161

Ostalo

Autori: Banjad Pečur, Ivana; Štirmer, Nina; Milovanović, Bojan; Carević, Ivana; Balen, Igor; Škrlec, Davor; Marđetko Škoro, Nada; Pintarić, Kornelija; Križ Šelendić, Irena; Brnada, Irena; Slišković, Bojan; Štambuk, Ivica; Duić, Matija; Pazman, Zoran; Roža, Aleksandar; Šestan, Suzana; Miščević, Ljubomir; Šimić, Ana; Major, Jadranko; Benjak, Krešimir; Novak, Silvio; Vlašić, Sandra; Pašičko, Robert; Mirjanić, Grga
Naslov: Analiza postojećeg stanja u zgradarstvu u Republici Hrvatskoj i vještina građevinskih radnika u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije
( Status quo analysis of the building sector in Croatia and skills of construction workers in the field of energy efficiency and renewable sources of energy )
Izvornik: 1
Vrsta: Izvješće
Godina: 2013
Ključne riječi: Projekt CROSKILLS ; radnici ; energetska učinkovitost ; izobrazba ; analiza postojećeg stanja
( CROSKILLS project ; construction workers ; energy efficiency ; education ; status quo analysis )
Sažetak:
Smanjenje potrošnje energije i upotreba obnovljivih izvora u sektoru zgradarstva čine važne mjere za ukupno smanjenje potrošnje energije i emisiju stakleničkih plinova. Građevinski sektor može značajno doprinijeti ciljevima 20-20-20 do 2020. godine koji su postavljeni kroz Direktive o energetskom svojstvu zgrada (EPBD i EPBD II). Zadani ciljevi doprinose usklađenosti s Kyoto protokolom koji obvezuje na ograničavanje globalnog porasta temperature na manje od 2°C i smanjenje ukupne emisije stakleničkih plinova do 2020. godine najmanje za 20 % u usporedbi sa stanjem iz 1990. godine [44]. Mjere smanjenja potrošnje energije i povećanje uporabe energije iz obnovljivih izvora imaju važnu ulogu u sigurnosti opskrbe energijom, tehnološkom razvoju i mogućnostima zapošljavanja te regionalnom razvoju, osobito u ruralnim područjima. Iskustvo zemalja Europske Unije, kao i Republike Hrvatske pokazalo je da energetski učinkovita obnova i gradnja trenutno predstavljaju veliki izazov u građevinarstvu i pratećim industrijama zbog nedostatka stručno osposobljenih građevinskih radnika, nedostatka institucionaliziranih shema educiranja, kao i slabe potražnje za niskoenergetskim zgradama [45, 46, 47]. Ovakva situacija zahtijeva promjene u načinu razmišljanja, kao i promjene stručnih kvalifikacija radnika na tržištu, odnosno formiranje radne snage koja će imati dovoljno specifičnih znanja o izgradnji niskoenergetskih, pasivnih i gotovo nula energetskih zgrada. Gradnja novih zgrada te obnova postojećih zgrada na razinu niskoenergetskih i vrlo niskoenergetskih zgrada, zahtijeva promjene postojećih programa izobrazbe te razvoj novih specijaliziranih zanimanja. Pokazalo se da je stručno osposobljavanje radnika za poslove gradnje vrlo niskoenergetskih zgrada ključno za gradnju visokokvalitetnih zgrada. Radi ostvarenja navedenih ciljeva, potrebno je uvesti promjene u regulativi te definirati programe i smjer razvoja obrazovanja u području energetske učinkovitosti [48]. U građevinskom sektoru je u ožujku 2012. godine bilo zaposleno 78.850 radnika. Prema podacima Državnog Zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je prosječan broj radnika na gradilištu 2011. godine bio 50.218. Podaci se odnose na građevinsku djelatnost pravnih osoba s 5 i više zaposlenih. U obrtništvu je prema podacima do 30.12.2012., u djelatnosti graditeljstva bilo zaposleno ukupno 13.067 osoba. Prema mjerenjima Otta i Bićanića iz 2001., veličina neslužbene ekonomije u 1995. godini je iznosila barem 25 % bruto društvenog proizvoda. Većina analitičara se slaže da se u procjeni neslužbene ekonomije razlikuju dva perioda: prije i poslije 1993. Period nakon 1993. je nesigurniji, jer neki pokazatelji sugeriraju povećanje a neki smanjenje udjela neslužbene ekonomije. Ipak, svi istraživači se slažu da je udio neslužbene ekonomije velik i da se naznake smanjivanja ovog sektora ne nalaze. Analizirajući 2011. udio sive ekonomije u BDP-u za 31 europsku zemlju, Schneider ukazuje na rast iznosa iz 1993. godine za RH, utvrdivši da se Republika Hrvatska našla na samom vrhu ljestvice, s 29, 5 %. Ispred nje se nalaze samo Bugarska i Rumunjska. Bitno je napomenuti da se Hrvatska nalazi daleko od europskog prosjeka koji iznosi 19, 3 %, te da prosječna stopa sive zone u ostalim zemljama kontinuirano opada dok je u Hrvatskoj konstantno na toj razini. Prosječna potrošnja energije u zgradama javnog sektora sada se kreće od 250-350 kWh/m2 godišnje, a energetskom obnovom se očekuje smanjenje te potrošnje na razinu na 50-90 kWh/m2 godišnje. Finalna potrošnja energije u zgradama 2010. godine iznosila je 42, 3 % ukupne energetske potrošnje RH. Zgrade građene prije 1987. godine imaju prosječnu potrošnju toplinske energije za grijanje od 200-250 kwh/m2a dok je EU standard potrošnje do 70 kWh/m². Prema tome, radi se o velikim neracionalnim potrošačima i energetskom obnovom zgrada može se postići velike energetske i ekonomske uštede te zaštita okoliša. Premda su procjene pokazale da se 80 % postojećih stambenih zgrada može svrstati u najlošije energetske razrede (s potrošnjom energije za grijanje većom od 200-250 kWh/m2), trenutno su poticaji za poboljšanje postojećeg stanja raspoloživi samo za dio javnih zgrada. Korist od energetske obnove je višestruka: poboljšanje uvjeta života i rada, smanjena ukupna potrošnja i pokretanje cjelokupnog gospodarstva uključujući građevinski, financijski, industrijski i druge sektore. Republika Hrvatska je prihvatila ciljeve 20-20- 20 do 2020. godine koji su postavljeni kroz Direktive o energetskom svojstvu zgrada (EPBD i EPBD II). Ciljevi povećanja energijske učinkovitosti i udjela obnovljivih izvora energije, te smanjenja ukupne potrošnje energije u zgradarstvu postavljeni su u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske i Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša. Građevinski sektor u RH može značajno doprinijeti zadanim ciljevima. Naime, prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, godišnje se izgradi 2 milijuna m2 stambenih zgrada, a postojećih stanova i kuća ima ukupno 2, 1 milijuna. U Hrvatskoj je 80 % stambenih zgrada u privatnom vlasništvu (uključujući velike stambene zgrade). To znači da obnova postojećih zgrada radi postizanja ciljeva energetske učinkovitosti predstavlja puno veći zadatak od izgradnje novih zgrada te će zahtijevati veliki broj dovoljno stručno osposobljene radne snage. Statistički podaci su pokazali da Hrvatska koristi energiju na manje učinkovit način u usporedbi s drugim zemljama zapadne Europe. Prema podacima iz 2010, Hrvatska troši 14, 6 % više primarne energije po jedinici BDP-a od prosjeka EU-27. Cilj je kroz mjere energetske učinkovitosti godišnje obnoviti 3 % javnih zgrada. U Republici Hrvatskoj trenutačno ne postoje certificirani obrti za obnovljive izvore energije, odnosno osobe koje se bave instalacijom oprema obnovljivih izvora energije su većinom instalateri klime i grijanja, vodoinstalateri te srodne struke. Prema provedenim anketama za potrebe projekta koje posjedu certifikate za instalaciju OIE uočeno je da da su instalateri ''složenijih'' tehnologija prisutni na tržištu, ali i da njihovu edukaciju ''pokrivaju'' tvrtke koje su ujedno proizvođači ili distributeri ovih uređaja. Stoga je važno da se programi edukacije u strukovnim školama (detaljnije) prilagode stjecanju onih znanja koja će buduće obrtnike bolje pripremiti za (buduće) potencijalno instaliranje ovih tehnologija. Osim u području energetske učinkovitosti za edukaciju potrebno je obuhvatiti radnike koji se bave obnovljivim izvorima energije - uporaba sunčeve energije, dizalica topline, biomase, energije vjetra. Kako bi se realizirao osnovni cilj projekta, a to je definirati i kvantificirati potrebe i mogućnosti građevinskog sektora u Hrvatskoj kako bi se doprinijelo postizanju ambicioznih nacionalnih ciljeva energetske učinkovitost naglasak u ovom dokumentu dan je na određivanje potrebnih broja radnika za dostizanje ciljeva 20-20-20 do 2020 godine.
Izvorni jezik: hrv
Znanstvena područja:
Elektrotehnika,Građevinarstvo,Strojarstvo
Puni text rada: 666161.STATUS_QUO-HR-_Final.pdf (tekst priložen 3. Svi. 2016. u 11:31 sati)
URL Internet adrese: http://buildupskills.eu/sites/default/files/Status_qou_eng.pdf
http://croatia.buildupskills.eu/sites/default/files/Status_qou_hr.pdf
Upisao u CROSBI: Bojan Milovanović (bmilovanovic@grad.hr), 18. Pro. 2013. u 11:36 sati



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4