crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 671271

Zbornik radova

Autori: Baban, Mirjana; Gregić, Maja; Korabi, Nidal; Antunović, Boris
Naslov: Konjogojstvo u Republici Hrvatskoj – stanje i perspektiva
( Horse Breeding in the Republic of Croatia - Present Status and Perspective )
Izvornik: Krmiva / Janječić, Zlatko (ur.). - Zagreb :
Skup: XX međunarodno savjetovanje Krmiva 2013.
Mjesto i datum: Opatija, Hrvatska, 5-7.06.2013.
Ključne riječi: konjogojstvo; konjički sport; Republika Hrvatska
( horse breeding; equestrian sports; Republic of Croatia )
Sažetak:
Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju u posljednjih nekoliko godina implementiraju se prilagodbe koje će osigurati usuglašavanje konjogojstva sa važećim europskim propisima. Unatoč globalnoj ekonomskoj krizi koja je prisutna i u sektoru konjogojstva, ukupan broj konja se u Hrvatskoj kontinuirano povećava i nastavljaju se pozitivni trendovi u uzgoju. No, iako je prisutan uzlazni trend, posljedice recesije zasigurno će ostaviti traga i na brojno stanje konja u Hrvatskoj. U posljednjem desetljeću broj konja pod selekcijskim obuhvatom porastao je za više od 72%. Središnji registar kopitara vodi centralnu bazu podataka o kopitarima i broji 49 registra pasmina konja i 28 registra uzgojnih tipova. Centralna baza podataka sa prilagođenim programskim sustavom omogućava obvezno elektronsko pohranjivanje podataka koje propisuje Europska unija, a isto se odnosi i na sustav izdavanja Identifikacijskih dokumenata (putovnica). Hrvatska broji ukupno 22.874 registriranih kopitara, od kojih je 20.041 konja. Omjer broja konja pod selekcijskim obuhvatom prema skupinama iznosi za toplokrvnjake 39%, za hladnokrvnjake 56% i za ponije 5%. Državne potpore u uzgoju autohtonih pasmina konja (hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak i međimurski konj) te zaštićenih pasmina (lipicanac i magarci) i dalje su aktivne mjere države kroz nacionalni program ruralnog razvoja. Lipicanci, arapski i engleski punokrvnjaci, , trakeneri, haflingeri i gidrani uzgojeni u Hrvatskoj su i međunarodno priznate pasmine. Snažnija uzgojna udruženja, kao i državne ergele samostalno provode uzgojne programe i u potpunosti nose uzgojno selekcijski rad pasmina za koje imaju ovlaštenje resornog ministarstva. Uzgoj autohtonih pasmina konja trebao bi preferirati ekološke principe proizvodnje koji dolaze na tržište kao proizvodi i usluge, gdje je potrebno brendiranje, u cilju nacionalne karakterizacije autohtonosti i kvalitete. Konji se koriste u rekreacijske svrhe, ali su nezamjenjivi dio tradicijskih kulturnih manifestacija i kulturne baštine. Intenzivan je trend razvitka svih oblika konjičkog sporta, koji posljedično uvjetuje i povećanje broja grla i poboljšanje njihove kvalitete, kao i korištenje konja za terapijsko jahanje. Perspektiva uzgoja konja u Hrvatskoj temelji se sa jedne strane na jačanju kvalitete sportskih konja kao konkurentnog proizvoda za europsko tržište, te sa druge strane na brendiranju autohtonih ekoloških proizvoda.
Vrsta sudjelovanja: Plenarno
Vrsta prezentacije u zborniku: Cjeloviti rad (više od 1500 riječi)
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: 079-0790466-0601
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Poljoprivreda (agronomija)
Upisao u CROSBI: Mirjana Baban (mbaban@pfos.hr), 2. Sij. 2014. u 23:14 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4