hrvatski

Hrvatska ćirilična baština

Ćirilica je dio hrvatske kulturne baštine, jedno od triju hrvatskih pisama, kojim su pisani čuveni Povaljski prag, Povaljska listina i Poljički statut, kao i druga povijesna, književna i pravna djela, a bila je i u svakodnevnoj upotrebi. Ćirilicom su se vodile matice krštenih, vjenčanih i umrlih na području Bosne i Hercegovine i srednje Dalmacije. Brojni su naši preci upravo ćirilicom upisivani u maticama koje su do početka 19. stoljeća bile katolička posebnost na našim prostorima. I u matičnim se knjigama pisanim glagoljicom i latinicom nalaze pojedinačni upisi hrvatskom ćirilicom, kako na području današnje Bosne i Hercegovine, tako i na području Dalmacije, čak i zapadno od Krke. O svakodnevnoj praktičnoj upotrebi hrvatske ćirilice na bosanskome području svjedoči prsten pronađen u grobu ispod stećka u selu Vrućici kod Teslića s natpisom virnima Bog pomaže. Ćirilica u hrvatskoj riječi zamire tijekom 19. i početkom 20. stoljeća. Tada je zabilježena tek mjestimično ili pojedinačno, osobito u Poljicima, gdje se u pojedinim obiteljima ustrajno čuvala.

Hrvatska ćirilica; natpisi; rukopisi

nije evidentirano