crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 674104

Disertacija

Autor: Mudnić, Ivana
Naslov: Vazodilatacijski i antioksidacijski učinci fenolnih kiselina iz vina, termički obrađenog te intaktnog vina u usporedbi s kupinovim vinom
( Vasodilatory and antioxidant effects of wine phenolic acids, thermally treated and intact wine in comparison to blackberry wine )
Vrsta: doktorska disertacija
Fakultet: Medicinski fakultet
Sveučilište: Sveučilište u Splitu
Mjesto: Split
Datum: 20.04.
Godina: 2012
Stranica: 75
Mentor: Boban, Mladen
Ključne riječi: vazodilatator; antioksidant; vino; kupinovo vino; endotel; fenolne kiseline
( vasodilator; antioxidant; wine; blackberry wine; endothelium; phenolic acids )
Sažetak:
Za razliku od ostalih polifenolnih spojeva iz vina i unatoč njihovoj velikoj zastupljenosti u drugim napitcima i hrani, biološki su učinci fenolnih kiselina slabije istraživani. Kardiovaskularni učinci termički obrađenog vina također do sada nisu istraživani, iako je primjena vina u kuhanju i konzumacija vina kao toplog napitka (kuhano vino) široko rasprostranjena. Osim vina iz grožđa, postoje brojna voćna vina čija je konzumacija sve popularnija, a njihovi su biološki učinci također slabije istraživani. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi vazodilatacijske i antioksidacijske učinke fenolnih kiselina iz vina, termički obrađenog vina i kupinovog vina. Antioksidacijski učinci mjereni su FRAP (Ferric reducing antioxidant power) i TEAC (Trolox equivalent antioxidant capacity) metodama, dok je vazodilatacijska aktivnost određena na prekontrahiranim vaskularnim prstenovima aorte štakora i zamorčića. Fenolne kiseline bile su bolji antioksidansi nego vazodilatatori. Njihovi su antioksidacijski kapaciteti i maksimalni vazodilatacijski učinci pokazali negativnu povezanost. Kupinova su vina manje potentni vazodilatatori, a unatoč niţem sadržaju ukupnih fenola učinkovitiji antioksidansi u odnosu na crna vina. Vazodilatacijska aktivnost vina iz grožđa te kupinovih vina, osim s flavonoidnim i ukupnim fenolnim sadržajem, najznačajnije je povezana sa sadržajem antocijana, ali ne i sa sadržajem rezveratrola. Vazodilatacijski učinci crnog vina zagrijavanog pri 75 i 125 ºC uspoređivani su s učincima intaktnog vina i vina dealkoholiziranog bez termičkog stresa. Iako je pri najnižim koncentracijama dealkoholizirano vino ostvarilo jaču vazodilataciju, svi su uzorci vina postigli sličan maksimalni vazodilatacijski učinak, veći na aorti zamorčića.
Projekt / tema: 216-2160547-0537
Izvorni jezik: hrv
Znanstvena područja:
Temeljne medicinske znanosti,Prehrambena tehnologija
Upisao u CROSBI: Ivana Mudnić (ivana.mudnic@mefst.hr), 7. Sij. 2014. u 12:57 sati
Napomene:
Doktorat prema skandinavskom modelu



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4