hrvatski

Odnos kontrole i vrijednosti postignuća s emocijama doživljenim u ispitnim situacijama

Emocije koje učenici doživljavaju u obrazovnom kontekstu mogu na posredan ili neposredan način djelovati na uspješnost učenja i postignuća. Ukoliko je aktivnost učenja ugodna i zanimljiva učenici će biti spremniji uložiti vrijeme i trud što će se povoljno odraziti na postignuće. Ali isto tako, negativne emocije mogu umanjiti raspoložive kognitivne resurse učenika te nepovoljno djelovati na rezultate učenja. Prema teoriji kontrole i vrijednosti (Pekrun i sur., 2002) emocije postignuća se javljaju u funkciji procjena kontrolabilnosti i vrijednosti. Tako bi se povećanjem kontrolabilnosti povećavao intenzitet doživljenih pozitivnih emocija, dok bi se njegovim smanjivanjem povećavao intenzitet negativnih emocija. Što učenik više vrednuje neku aktivnost ili ishod postignuća to bi intenzitet pozitivnih i negativnih emocija bio veći. Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti odnos emocija doživljenih u ispitnim situacijama s kontrolom i vrijednostima te nekim osobnim značajkama. U ispitivanju je sudjelovalo 185 studenata diplomskih studija različitih studijskih grupa. Primijenjeni su upitnici za procjenu ispitnih emocija, vrijednosti studiranja i vrijednosti ispita, kontrole postignuća i kontrole ispita, Marlow-Crowne skala socijalne poželjnosti, kao i subskale Savjesnosti i Ugodnosti iz upitnika IPIP-50. Rezultati stupnjevitih regresijskih analiza pokazali su da korištene varijable u većoj mjeri objašnjavaju varijancu negativnih emocija u odnosu na pozitivne. Dobiveno je da je percipirana kontrola postignuća najznačajniji negativni prediktor emocija kao što su osjećaj poraženosti i ljutnje, a kontrola ispita pokazala se najznačajnijim pozitivnim prediktorom emocija sreće i ponosa. Uz kontrolu ispita značajnim prediktorom za emociju ponosa pokazalo se zadovoljstvo studijem i savjesnost. Studenti koji su zadovoljniji studijem i savjesniji doživljavaju više ponosa u ispitnim situacijama. Vrijednost koju studenti pridaju ispitu moderator je odnosa kontrole ispita i emocije sreće. Socijalna poželjnost je značajan negativan prediktor svih negativnih emocija. Moguće je da su studenti koji daju manje socijalno poželjne odgovore spremniji izvijestiti o doživljavanju negativnih emocija u ovakvim situacijama. Dobiveni rezultati govore u prilog teorijski pretpostavljenim odnosima emocija, kontrole i vrijednosti postignuća.

kontrola postignuća; vrijednosti postignuća; emocije u obrazovanju; osobine ličnosti; socijalna poželjnost

nije evidentirano