hrvatski

Konzumacija alkohola kod studenata s obzirom na percipirani stres, način suočavanja sa stresom, socijalnu potporu i samopoštovanje

Osnovni cilj ovog rada bio je ispitati konzumaciju alkohola na studentskoj populaciji s obzirom na njihovu procjenu svakodnevne razine stresa, načina suočavanja sa stresom, percipirane socijalne potpore i samopoštovanja. Ispitivanje je provedeno u dva navrata na uzorku od 457 studenata Sveučilišta u Mostaru, od čega je bilo 168 muškaraca i 289 žena. Ispitanici su bili u rasponu od 18 do 33 godine. Konzumacija alkohola je ispitana Upitnikom poremećaja konzumacije alkohola (AUDIT), percipirani stres Skalom nedavnih životnih događaja studenata (ICSRLE), suočavanje sa stresom Upitnikom suočavanja sa stresnim situacijama Endlera i Parkera (CISS), socijalna potpora Skalom socijalne potpore (CSS), te samopoštovanje Rosenbergovom skalom samopoštovanja (RSES). Prema rezultatima ovog istraživanja pokazalo se da preko 90% studenata konzumira alkohol pri čemu se oko 50% studenata napije jednom ili nekoliko puta mjesečno, 6% se napije 2-3 puta tjedno, dok se 2% studenata napije 4 ili više puta tjedno. Nadalje, 36% studenata i 26% studentica ima različitu razinu problema povezanih s konzumacijom alkohola. Studenti se s obzirom na spol značajno razlikuju u konzumaciji, s tim da muškarci konzumiraju alkohol mnogo više i samim time doživljavaju značajno više negativnih posljedica konzumacije alkohola. Svih sedam subskala mjere percipiranog stresa (Sukobi u odnosima, Vremenski pritisak, Prijateljski problemi, Socijalna izolacija, Akademski problemi, Financijski problemi i Važne odluke) povezani su s konzumacijom alkohola, tj. više razine percipiranog stresa na ovim područjima pridonose većoj konzumaciji alkohola. Studenti koji se u stresnim situacijama više usmjeravaju na rješavanje problema, konzumiraju manje količine alkohola, dok se suočavanje usmjereno na emocije i suočavanje izbjegavanjem nije pokazalo povezano s konzumacijom alkohola. Nadalje, studenti s višim razinama samopoštovanja manje konzumiraju alkohol. Regresijskom analizom pokazalo se da se spol i financijski problemi mogu izdvojiti kao značajni prediktori konzumacije alkohola, odnosno studenti čiji percipirani stres proizlazi iz financijskih poteškoća, konzumiraju alkohol u većim količinama.

konzumacija alkohola; stres; način suočavanja sa stresom; socijalna potpora; samopoštovanje

nije evidentirano