crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 679941

Zbornik radova

Autori: Banov-Depope, Estela
Naslov: Suodnos poetika usmene i pisane književnosti u Kneževićevoj poeziji
( The interference between poetics of oral and written literature in the poetry of Petar Knežević )
Izvornik: "Zbornik o Petru Kneževiću" : zbornik radova sa znanstvenog skupa “Fra Petar Knežević i njegovo vrijeme”, Visovac - Skradin - Knin, 28.-29. listopada 2002. / Jembrih, Alojz (ur.). - Zagreb, Šibenik : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić” , 2003. 13-30 (ISBN: 953-6163-74-8).
Skup: Fra Petar Knežević i njegovo vrijeme
Mjesto i datum: Visovac, Skradin, Knin, Hrvatska, 28-29.10.2002.
Ključne riječi: folklorizam; prosvjetiteljstvo; versifikacija; bugaršćica; poetika; Petar Knežević.
( Applied folklore; Enlightenment; poetics; versification; badesc tradition (bugarštica); Petar Knežević. )
Sažetak:
U radu se s kjiževnopovijesnog, kulturološkog, poetičkog i komunikološkog motrišta analizira poetski opus Petra Kneževića (1702 - 1768). Recepcijski horizonti sredine u kojoj je Knežević djelovao određeni su dominacijom tradicijske kulture koja je zahtijevala da se autori prilagode estetičkim i poetičkim kanonima tradicijske usmene književnosti. Fenomen folklorizma, prisutan i u tekstovima izrazite prosvjetiteljske intencije drugih hrvatskih pisaca i pjesnika ovog razdoblja namijenjenim najširoj recepciji, jedno je od obilježja Kneževićevih stihova koje se sagledava u kontekstu šireg europskog kulturnog procesa obnove narodne kulture. Pjesnički su tekstovi Petra Kneževića istovremeno uvjetovani poetičkim zakonitostima usmene i pisane književnosti jer su već u trenutku nastanka bili namijenjeni pjevanju i javnoj izvedbi auditivnim putem, a ne individualnom čitanju, pa se autor u njima svjesno poslužio retoričkim i poetičkim postupcima usmjerenim izazivanju čuvstava koja su, osim primarne religiozne funkcije, imala i estetsku dimenziju. Pitanje estetske komponente pučkog duhovnog pjesništva u Kneževićevim se stihovima dovodi u suodnos s poetikom tradicijskih usmenih lirskih oblika, osobito baladnih formi bugaršćica koje tijekom 18. stoljeća postepeno nestaju iz usmenog optjecaja. Raznovrsnost versifikacijskih postupaka svjedoči o adaptaciji klasičnih oblika, franjevačkim uzorima koji su oblikovali europsku duhovnu tradiciju, ali i o izvornim oblicima koji se nadovezuju na stariju hrvatsku anonimnu tradiciju osmeračkog duhovnog pjesništva te na pjesnikove neposredne prethodnike - Jurja Barakovića i Tomu Babića. Posebna se pozornost posvećuje Kneževićevoj strofi koja se sagledava kao folklorističko preoblikovanja i sinteza sastavnica hrvatske bugaršćičke tradicije i pučkog osmeračkog duhovnog pjesništva.
Vrsta sudjelovanja: Pozvano
Vrsta prezentacije u zborniku: Cjeloviti rad (više od 1500 riječi)
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Izvorni jezik: hrv
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Filologija,Etnologija i antropologija
Upisao u CROSBI: Estela Banov (ebanov@ffri.hr), 12. Sij. 2014. u 09:01 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4