hrvatski

ŘECKO-STAROSLOVĔNSKÝ INDEX / INDEX VERBORUM GRAECO-PALAEOSLOVENICUS. Tomus I: Fasciculus 1 (Prolegomena), Praha – Pragae 2008, 72 str. ; Fasciculus 2 (Prolegomena – Tabellae synopticae monumentorum slavicorum), Praha – Pragae 2008, 64 str. ; Fasciculus 3 (Tabellae synopticae monumentorum slavicorum), Praha – Pragae 2009, 64 str. ; Fasciculus 4 (Tabellae synopticae monumentorum slavicorum ; A-athalameutos), Praha – Pragae 2010, 64 str. ; Fasciculus 5 Akademie věd Česke Republiky, Slovanský ústav AV ČR, Euroslavica.

Slovanský ústav češke Akademije je važno središte paleoslavističkih istraživanja i istaknuti izdavač paleoslavističkih filoloških izdanja. Jedan od najvažnijih i najopsežnijih projekata Slovanskoga ústava je kompletno izdanje staroslavenskog rječnika u četiri toma, Slovník jazyka staroslověnského / Lexicon linguae palaeoslovenicae (1958-1997). Ovo je izdanje rezultat dugotrajnoga i sistematskog rada više generacije čeških paleoslavista, a glavni su redaktori Slovníka bili Josip Kurz (do 1972.) i Zoe Hauptova (1972-1997). Rječnička je građa obuhvatila književne staroslavenske spomenike iz razdoblja od 10. do 16. stoljeća, spomenike kanonskoga doba i crkvenoslavenskih redakcija. Ústav je 2008. godine počeo objavljivati novu ediciju: Řecko-staroslověnský index / Index verborum graeco-palaeoslovenicus, kao svojevrsni nastavak i dopunu Slovníku. I izdanju indeksa prethodila su višegodišnja i timska istraživanja. Indeks je napravljen na temelju grčko-staroslavenske kartoteke koja se počela izrađivati (kao i latinsko-staroslavenska i starovisokonjemačko-staroslavenska) još 1943. godine zajedno i usporedno s ekscerpcijom građe za izradu Slovníka. Vladimír Kyas, Ilona Páclová, Emilie Bláhová i Jana Švábová dali su značajne doprinose u izradi metodologije i koncepcije indeksa. Obrada rječničkih natuknica započela je 1989. godine, ali je ubrzo prekinuta i opet nastavljena 2004. Ogledni sveščić objavljen je 2006., a dvije godine nakon počela je objava Grčkoga-staroslavenskog indeksa, u glavnoj redakciji Emilie Bláhove. Do sada je objavljeno 5 sveščića prvoga toma sljedećega sadržaja : Prolegomena: Vacláv Čermák, Úvod (9-24) ; Zdenka Ribarova, Struktura hesla (25-61), Fontes: Monumenta palaeoslovenica (63-69), Fontes graeci (70-72), Monumentorum palaeoslovenicorum ordo (73), Abbreviationes: Monumentorum conspectus siglorum ordine alphabetico digestus (74-75), Sigla librorum Veteris et Novi Testamenti (76), Abbreviationes grammaticae et ceterae (77-78), Index bibliographicus (79-80), Appendix: Lexiconis linguae palaeoslovenicae monumenta in indicem verborum graeco-palaeoslovenicum non inclusa (81-82), Alphabeti graeci synopsis (83), Alphabethi cyrillici et glagolitici synopsis (84-85), Tabellae synopticae monumentorum sclavicorum: Zdenka Ribarova, Poznámky k synopsím (88-93), 1. Evangelia (94-151), Acta apostolorum et epistolae (152-201), 3. Apokalypsis (202-203), 4. Psalterium cum fragmento commentarii (204-211), Cantica (212-213), 5. Prophetologium et Glagolitica (214-226), 6. Euchologii Sinaitici versus biblici (227-228), 7. Versus biblici in monumentis slavicae originis (229-232), 8. Homiliae parallelae Codicum Cloziani et Suprasliensis (233), Columnarum signa in codicibus slavicis (233) ; Index verborum (235-264). U prva dva sveska nalaze se uvodni članci o staroslavenskoj leksikografiji i o strukturi rječničkih natuknica, koji su objavljeni paralelno na češkom, ruskom i engleskom jeziku. Slijede popisi staroslavenskih i grčkih izvora, kratice, popis literature, grčki, ćirilski i glagoljski popisi slova. Sinoptičke tabele staroslavenskih spomenika zauzimaju dio drugog sveska, treći i dio četvrtog sveska. U četvrtom svesku započinje tekst indeksa, a obuhvaća i peti svezak. Indeks je izrađen na temelju cjelokupne rječničke građe koja je obuhvaćena Slovníkom jazyka staroslověnského i koja sadrži preko 60 spomenika. Ovdje je u obliku indeksa prikazan leksički inventar u prvom redu staroslavenskih tekstova koji su prevedeni s grčkoga jezika. Natuknica u indeksu je ovako oblikovana: u zaglavlju je navedena grčka riječ u osnovnom leksikografskom obliku s gramatičkim opisom, a ispod nje slijede staroslavenske paralele poredane prema azbuci. Uz staroslavenske paralele, normalizirane prema Slovníku, navedena su mjesta odnosno kratice izvora u kojima se ekvivalent nalazi. Označena je i leksička učestalost staroslavenske riječi, tako da su do 15 potvrda navedena sva mjesta, do 100 potvrda naveden je točan broj frekvencije, a ako riječ ima veliki broj potvrda označena je +100. Citirana su i biblijska mjesta u kraticama. Řecko-staroslověnský index je koncipiran kao integralni dio i nastavak Slovníka jazyka staroslověnského, ali se može upotrebljavati i kao samostalno leksikografsko djelo. Već se sada iz prvih sveščića može vidjeti da će značenje indeksa u staroslavenskoj filologiji biti višestruko korisno, a osobito u pročavanju staroslavenske sinonimije i u istraživanju vještine prevođenja tekstova s grčkoga na staroslavenski jezik. Sigurno je da će ovako strukturirana i citirana građa u indeksu biti zanimljiva za istraživanje ne samo paleoslavistima i slavistima, već i grecistima, bizantolozima, medievistima, teolozima, povjesničarima i dr. Kolegama u Slovanskom ústavu AV ČR svakako treba čestitati na ustrajnom leksikografskom radu i filološki uzorno napravljenom indeksu.

grčki; staroslavenski; indeks

nije evidentirano