crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 683590

Zbornik radova

Autori: Ostović, Ines; Zarevski, Predrag; Trutin Ostović, Karmen
Naslov: Priopćavanje malignih dijagnoza i profesionalno sagorijevanje i u kliničkih citologa Hrvatske
( Disclosure of malignant diagnoses and occupational burnout in clinical cytologists )
Izvornik: 21. Dani Ramira i Zorana Bujasa: Knjiga sažetaka
Skup: 21. Dani Ramira i Zorana Bujasa
Mjesto i datum: Zagreb, Hrvatska, 11.-13.04.2013.
Ključne riječi: priopćavanje malignih dijagnoza; profesionalno sagorijevanje; suočavanje sa stresom; klinički citolozi
( disclosure of malignant diagnoses; occupational burnout; coping; clinical cytologists )
Sažetak:
Profesionalnom sagorijevanju su podložni liječnici čiji rad uključuje intenzivne interakcije s bolesnicima. Priopćavanje malignih boleszi kao jedna takva interakcija u Hrvatskoj nije regulirana protokolom Klinički citolozi koji sudjeluju u onkološkoj dijagnostici ponekad odrađuju ovaj zadatak. Cilj istraživanja bio je proučiti obilježja priopćavanja malignih dijagnoza i izraženost komponenata sagorijevanja u kliničkih citologa Hrvatske, te ispitati odnos čestine priopćavanja malignih dijagnoza i profesionalnog sagorijevanja.. Na uzorku 83 klinička citologa (82% populacije citologa Hrvatske) primijenjena su tri upitnika: upitnik obilježja priopćavanja konstruiran za ovo istraživanje i Upitnik profesionalnog sagorijevanja (MBI). Pokazalo se da 50% sudionika najčešće osobno priopćava malignu dijagnozu bolesniku: njih 40 priopćava izravno bolesniku, a jedan citolog prvo razgovara o dijagnozi s članom obitelji bolesnika. Postavljanje i priopćavanje malignih dijagnoza su procijenjene kao stresne radnje pri čemu se razina stresa ne mijenja s radnim iskustvom. U vezi načina priopćavanja se konzultira s kolegama 42% sudionika, a njih 81% je zadovoljno s emocionalnom podrškom kolega. Najteže im je priopćavanje mladim ljudima, a razgovor o prognozi je najteži sadržajni dio priopćavanja. Dva sudionika su prošla, a 71 bi voljelo proći kroz edukaciju vezanu uz priopćavanje. Pola citologa je visoko emocionalno iscrpljeno, četvrtina je visoke depersonalizacije a trećina osjeća nisko osobno postignuće. Neočekivano, nije dobivena povezanost komponenti sagorijevanja i čestine priopćavanja dijagnoza. Može se zaključiti da je priopćavanje malignih dijagnoza citolozima stresan zadatak za koji nisu adekvatno educirani iako ga 50% sudionika često provodi.
Vrsta sudjelovanja: Poster
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Međunarodna recenzija
Projekt / tema: 130-1301683-1417
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: Andrea Vranić (avranic@ffzg.hr), 14. Sij. 2014. u 17:39 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4