Ispitno iskustvo i reakcije na ispitni stres (CROSBI ID 608185)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Šimić, Nataša ; Manenica, Ilija
hrvatski
Ispitno iskustvo i reakcije na ispitni stres
Dosadašnja istraživanja u kojima su primijenjivane skale i/ili upitnici za samoprocjenu stanja ispitanika pokazala su da je ispitni period stresan. Malobrojna ispitivanja su uključivala mjerenja fizioloških reakcija na stres u samoj ispitnoj situaciji. Kako rezultati nekih dosadašnjih istraživanja indiciraju, na osnovi promjena parametara srčanih R-R intervala mogla bi se odrediti veličina stresa u ispitnoj situaciji. Prema postavkama nekih interakcijskih modela stresa, reakcije na stres mogu zavisiti i o prethodnim iskustvima, stoga je cilj ovog ispitivanja bio kontinuirano mjeriti i registrirati R-R intervale prije, za vrijeme i nakon ispita, te ispitati efekte prethodnog ispitnog iskustva na psihofiziološke reakcije u navedenim periodima. U istraživanju je sudjelovalo 12 ispitanica, približno iste dobi, obrazovanja i iskustva s polaganjem ispita na studiju. Ispitivanje je uključivalo određivanje stanja anksioznosti, visoke aktivacije i bojazni od ispita u predispitnom i postispitnom periodu (dan prije i neposredno prije početka težeg ispita, dan nakon ispita). Kontinuirano registriranje R-R intervala započinjalo je pet minuta prije početka ispita, a odvijalo se kontinuirano i za vrijeme, kao i pet minuta nakon ispita. Dan nakon ispita ispitanici su procjenjivali njegovu težinu na Borgovoj skali. Ispitivanje drugog izlaska na ispit uključivalo je isti postupak. Ispitno iskustvo nije utjecalo na promjene stanja anksioznosti i visoke aktivacije u predispitnom i postispitnom periodu, dok su procjene bojazni i težine ispita pokazale da je prvi izlazak na ispit stresniji. Nasuprot ovome, promjene parametara sinus aritmije pokazale su da je stres veći u periodu iščekivanja početka ispita, kao i nakon drugog izlaska na ispit. Spektralna analiza je pokazala da, gledano kroz promjene SMI indeksa, dolazi do supresije frekvencija u niskom (0.02- 0.06 Hz) i srednjem (0.07-0.14 Hz) dijelu spektra. Ove promjene atribuirane su emocionalnoj i mentalnoj komponenti stresa, koje su najprominentnije u ispitnim situacijama.
ispitno iskustvo; ispitni stres
nije evidentirano
engleski
Exam experience and reactions on exam stress
nije evidentirano
exam experience; exam stress
nije evidentirano
Podaci o prilogu
25-25.
2006.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Sažetci radova XV Dani psihologije u Zadru
Zadar: Sveučilište u Zadru
Podaci o skupu
XV dani psihologije u Zadru
predavanje
25.05.2006-27.05.2006
Zadar, Hrvatska