Ispitni stres kod studenata prve i druge godine (CROSBI ID 608228)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Šimić, Nataša ; Dodaj, Arta ; Sesar, Kristina ; Barišić, Marijana
hrvatski
Ispitni stres kod studenata prve i druge godine
Koristeći različite indikatore stresa, brojna istraživanja su ukazala na stresnost ispitnog perioda kod studenata. Polazeći od postavki nekih interakcijskih modela stresa, koji naglašavaju važnost iskustva u reakcijama na stres, za očekivati je razlike u razini ispitnog stresa kod studenata prve i druge godine preddiplomskog sveučilišnog studija. Budući da Bolonjski način studiranja uključuje kontinuirane provjere znanja u neispitnim razdobljima studiranja, može se također očekivati ne postojanje razlika u razini doživljenog stresa između ispitnog i neispitnog perioda. Cilj ovog istraživanja je bio ispitati neke psihološke reakcije na stres u ispitnom i neispitnom razdoblju kod 76 studenata prve i druge godine studija psihologije. Na istom uzorku studenata ispitana je razina aktivacije, stanje anksioznosti, te čestina i intenzitet psihosomatskih simptoma dva puta, tj. u neispitnom i ispitnom periodu. U tu svrhu, primijenjena je Thayerova skala za procjenu opće i visoke aktivacije, Spielbergerov upitnik stanja anksioznosti, kao i ček lista čestine i intenziteta psihosomatskih simptoma. Dobiveni rezultati nisu pokazali značajne razlike u reakcijama na stres kod studenata prve i druge godine (F=0, 93 ; p=0, 44). Usporedbom ispitivanih indikatora stresa u ispitnom i neispitnom periodu utvrđena je značajno višu razina doživljenog stresa u ispitnom periodu u odnosu na neispitni period (F=8, 83 ; p=0, 001). Kada je riječ o psihosomatskim simptomima, razlike između ispitnog i neispitnog razdoblja dobivene su jedino na skupini studenata prve godine, koji u ispitnom periodu doživljaju više psihosomatskih simptoma (p<0.001). U skladu s očekivanim, korelacijske analize su potvrdile značajne i pozitivne povezanosti između viših razina aktivacije i stanja anksioznosti s doživljavanjem češćih, kao i intenzivnih psihosomatskih simptoma (r= 0, 38- 0.68 ; p<0, 01). U zaključku se može kazati da rezultati ukazuju na stresnost ispitnog perioda kod obje skupine studenata, dok su u ispitnom razdoblju psihosomatski simptomi intenzivniji kod studenata prve godine studija. Daljnja istraživanja trebala bi uključivala ispitivanja protektivnih faktora u percepciji i doživljanju ispitnog stresa.
ispitni stres ; anksioznost ; psihosomatski simptomi
nije evidentirano
engleski
Exam stress in students of first and second years of university level
nije evidentirano
exam stress ; anxiety ; psychosomatic symptoms
nije evidentirano
Podaci o prilogu
59-59.
2012.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
2. sarajevski dani psihologije : knjiga sažetaka /
Sarajevo: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD)
Podaci o skupu
2. sarajevski dani psihologije
poster
20.04.2012-21.04.2012
Sarajevo, Bosna i Hercegovina