crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 685136

Zbornik radova

Autori: Šimić, Nataša; Dodaj, Arta; Sesar, Kristina
Naslov: Strategije suočavanja i neke reakcije na ispitni stres kod studentica visokog i niskog samopoštovanja
( Coping stress strategies and some reactions to exam stress in high and low self-esteem female students )
Izvornik: Knjiga sažetaka III Kongres psihologa Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćemMostar :
Skup: III Kongres psihologa Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem
Mjesto i datum: Mostar, BiH, 2013
Ključne riječi: ispitni stres ; suočavanje ; samopoštovanje
( exam stress ; coping strategies ; self-esteem )
Sažetak:
Cilj istraživanja bio je ispitati neke reakcije na ispitni stres kod studenata visokog i niskog samopoštovanja. Na uzorku od ukupno 40 studentica prve i druge godine studija psihologije ispitana je razina aktivacije, stanje anksioznosti, te čestina i intenzitet doživljavanja psihosomatskih simptoma dva puta, tj. u neispitnom i ispitnom periodu. U tu svrhu, primijenjena je Thayerova ček lista za procjenu opće i visoke aktivacije, Spielbergerov upitnik stanja anksioznosti, kao i ček lista psihosomatskih simptoma. Za ispitivanje samopoštovanja korištena je Rosenbergova skala samopoštovanja. Dobiveni rezultati su pokazali značajno višu razinu visoke aktivacije i anksioznosti kod sudionica više razine samopoštovanja u ispitnom u odnosu na neispitno razdoblje. Kod sudionica niskog samopoštovanja prisutna je tendencija ka višoj anksioznosti i aktivaciji u ispitnom, kao i neispitnom periodu. Također, neovisno o periodu ispitivanja, sudionice niskog samopoštovanja su češće doživljavale različite psihosomatske simptome, koje su procjenjivale i intenzivnijima. Kao što se moglo i očekivati, kod obiju skupina razina opće aktivacije bila je viša u ispitnom u odnosu na neispitni period. Dobiveni rezultati su također pokazali da sudionice visokog samopoštovanja koriste stil suočavanja usmjeren na izbjegavanje, dok one niskog samopoštovanja značajno više koriste suočavanje usmjereno na emocije, što je u skladu s dosadašnjim istraživanjima. Međutim, dobiveni rezultati nisu u skladu s prethodnim istraživanjima koja upućuju na korištenje adaptabilnijih strategija suočavanja, poput onih usmjerenih na problem, kod osoba visokog samopoštovanja. Nadalje, dobiveni rezultati u ovom istraživanju bi se mogli, barem djelom, dovesti u vezi s uzorkom na kojim je istraživanje provedeno. Naime, rezultati ranijih istraživanja ukazuju da su žene u različitim stresnim situacijama sklonije korištenju maladaptivnih strategija suočavanja. Također, viši rezultati kod osoba visokog samopoštovanja na subskali socijalne diverzije u odnosu na one nižeg samopoštovanja pruža mogućnost objašnjenja nekonzistentnih rezultata. Naime, osobe visokog samopoštovanja su sklone izbjegavanju, ali onom koje se očituje u pojačanom druženju s ljudima iz vlastitog socijalnog okruženja, a ne izbjegavanju samoga problema. U zaključku se može kazati da rezultati provedenog istraživanja ukazuju na stresnost ispitnog perioda u većoj mjeri kod studentica visokog samopoštovanja, dok bi daljnja istraživanja trebala provjeriti da li je ovakav obrazac reagiranja na ispitni stres prisutan i kod studenata.
Vrsta sudjelovanja: Poster
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: Nataša Šimić (nasimic@unizd.hr), 21. Sij. 2014. u 13:08 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4