crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 686434

Časopis

Autori: Sušić Esta, Pleše Siniša
Naslov: Aktualni problemi primjene i provođenja sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja
( Actual problems of conducting and application of safety measure of obligatory psychiatric treatment )
Izvornik: Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (1330-6286) 13 (2006), 2; 915-932
Vrsta rada: članak
Ključne riječi: sigurnosna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja
( obligatory measurment of psychiatric treatment )
Sažetak:
Autori ovim radom žele upozoriti na probleme vezane uz primjenu i provođenje sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja kad je ona izrečena uz kaznu zatvora. Kaznenim zakonom iz 1997., Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smet njama iz 1998. te Zakonom o izvršenju kazne zatvora iz 2001. odre đeno je da se sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja može primijeniti samo prema počinitelju koji je kazneno djelo počinio u stanju smanjene ubrojivosti ako postoji opasnost da razlozi za takvo stanje mogu i u budućnosti poticajno djelovati za počinjenje novog kaznenog djela, primjenjuje se između ostalog za vrijeme izvršenja kazne zatvora odnosno dugotrajnog zatvora, a liječenje se provodi u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu koja je unutar Ministarstva pravosuđa, Uprave za zatvorski sustav, ustrojena kao kaznionica zatvorenog tipa u kojoj se u pravilu liječe oboljeli zatvorenici te se izvršava sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja kad je izrečena uz kaznu zatvora. To je novina u našem zakonodavstvu jer su se smanjeno ubrojivi počinitelji kaznenih djela do 1998. liječili u okviru forenzičnih institucija javnog zdravstva te je unutar zatvorskog sustava trebalo stvoriti pretpostavke (materijalne, prostorne, kadrovske) za provođenje sigurnosne mjere, tako da su do početka 2005. liječenje i tretman smanjeno ubrojivih počinitelja kaznenih djela bili nedostatni. Aktualno su stvorene pretpostavke za provođenje sigurnosne mjere u skladu sa zakonom i pravilima psihijatrijske struke, a jedini faktor koji otežava rad jest nedostatak prostora za smještaj zatvorenika i različite aktivnosti koje se provode u sklopu programa liječenja, što je i inače jedan od najvećih problema zatvorskog sustava budući da se broj zatvorenika iz godine u godinu rapidno povećava, a kapaciteti smještaja ostali su isti. Broj zatvorenika u Zatvorskoj bolnici 25% je veći od smještajnih kapaciteta. Novi KZ nije razlučio stupnjeve smanjene ubrojivosti glede izricanja sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja pa je slijedom toga došlo do inflacije izrečenih sigurnosnih mjera obveznog psihijatrijskog liječenja smanjeno ubrojivim počiniteljima kaznenog djela, kada se ta mjera izriče uz kaznu zatvora, tako da se do 1998. godine prosječno izricalo 14 sigurnosnih mjera godišnje, a od 1998. godine do danas prosječno 43 sigurnosne mjere na godinu. Sigurnosna mjera se ni u kojem slučaju ne bi smjela izricati smanjeno ubrojivim osobama koje nemaju teže duševne smetnje zbog čega im je reducirana ubrojivost u znatnoj mjeri. Niti jednim aktualnim zakonom nije propisan postupak za obustavu sigurnosne mjere zbog toga što su prestali postojati razlozi njezina izricanja kao ni termin od kada se računa početak njezina provođenja. Datum dolaska osobe u ustanovu u kojoj će se liječenje provoditi trebalo bi zakonski verifi cirati kao početak provođenja sigurnosne mjere. Pri izmjeni KZ-a bilo bi dobro uvesti amandman kojim bi se samu psihijatrijsku ustanovu, suca izvršenja ili koga drugoga ovlastilo pokrenuti postupak prisilne hospitalizacije prije puštanja na slobodu, pred nadležnim županijskim sudom, na temelju pisanog i obrazloženog prijedloga predstojnika odjela na kojem se provodila sigurnosna mjera o potrebi prisilne hospitalizacije za osobu kojoj je uz kaznu zatvora bila izrečena sigurnosna mjera, ali je zatvorska kazna istekla, a ona i dalje, zbog svojih psihičkih smetnji, predstavlja opasnost za okolinu.
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Stručni
Znanstvena područja:
Psihologija
Puni text rada: 686434.19Susic_Plese.pdf (tekst priložen 31. Sij. 2014. u 12:22 sati)
URL cjelovitog teksta:
Časopis izlazi u samo elektroničkom izdanju: NE
Google Scholar: Aktualni problemi primjene i provođenja sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja
Upisao u CROSBI: Ema Ničea Gruber (Ema-Nicea.Gruber@public.carnet.hr), 31. Sij. 2014. u 12:22 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4