hrvatski

Stavovi studenata o kohabitaciji i braku

U radu se prezentiraju rezultati istraživanja stavova studenata o kohabitaciji i braku. Ispitane su i razlike u stavovima skupina formiranih na temelju odabranih demografskih obilježja ispitanika. Radi se o prigodnom uzorku sudionika koji su ispunili „Skalu stava o kohabitaciji i braku“ koja sadrži 17 čestica. U istraživanju je sudjelovalo 417 studentica i studenata u dobi od 18 do 36 godina. Studenti kao skupina zastupaju umjereno pozitivan stav o kohabitaciji, a pritom se značajno pozitivnije izjašnjavaju o kohabitaciji kao pripremi za brak nego o kohabitaciji kao trajnom obliku partnerskog života. Razlika u stavu o kohabitaciji između ženskih i muških sudionika istraživanja nije statistički značajna. Od ostalih sociodemografskih varijabli jedino se izražen stupanj religioznosti pokazao kao područje statistički značajne razlike među sudionicima, s tim da oni sudionici koji se izjašnjavaju izrazito religioznima zastupaju najmanje pozitivne stavove o kohabitaciji. Sudionici zastupaju ambivalentan stav o braku, pri čemu 60, 4% svih sudionika smatra da brak uopće nije zastarjela institucija dok, s druge strane, njih 68% smatra kako je potpuno prihvatljivo da par živi zajedno iako nemaju nikakvu namjeru vjenčati se. Usporedbom rodnih razlika na razini pojedinih čestica, u četiri čestice sudionici i sudionice statistički se značajno razlikuju. Studenti su značajno skloniji nego studentice složiti se s izjavama da će „zajednički život prije braka poboljšati šanse parova za nastavak sretnog braka“, odnosno da je „brak zastarjela institucija“. Studentice se pak više slažu s izjavom da su „dobar brak i obiteljski život izuzetno važni“ te izražavaju i svoju zabrinutost slažući se s izjavom kako „danas vidimo tako malo dobrih i sretnih brakova, da se pitamo je li to ispravan način života“.

skala stava ; kohabitacija ; brak ; studenti

nije evidentirano