hrvatski

Kvaliteta predtercijarnog obrazovanja u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na strukturu obveznog obrazovanja kao čimbenika njegove kvalitete

U radu se, na temelju raspoloživih rezultata empirijskih evaluacijskih istraživanja prikazuje i diskutira kvaliteta hrvatskog predtercijarnog obrazovanja s naglaskom na obvezno obrazovanje. Kvaliteta obveznog obrazovanja operacionalizirana je pomoću pokazatelja obrazovnih ishoda dobivenih međunarodnim komparativnim istraživanjima (PIRLS, TIMSS i PISA) te sumativnim vanjskim vrednovanjem srednjeg obrazovanja provedenog u okviru državne mature. Postignuća hrvatskih učenika na kraju četvrtog razreda osnovne škole su natprosječna, dok su postignuća petnaestogodišnjaka ispodprosječna. Ujedno, međuškolske razlike u pojedinim pismenostima petnaestogodišnjaka u Hrvatskoj su iznadprosječne, ali je utjecaj socioekonomskog položaja roditelja na školska postignuća njihove djece ispodprosječan. Prema tome, dva od tri pokazatelja kvalitete hrvatskog obveznog obrazovanja, sagledana u međunarodnoj perspektivi, su ispodprosječna. To se može objasniti strukturnim i izvanstrukturnim čimbenicima. Težište analize je u ovome radu na strukturnim čimbenicima koji su u raspravama o hrvatskoj školi proteklih desetljeća podcijenjeni. Strukturni razlozi ispodprosječnih obrazovnih postignuća hrvatskih petnaestogodišnjaka detektirani su u prekratkom primarnom obrazovanju i prekratkom trajanju osnovnog obrazovanja. Izvanstrukturni čimbenici nalaze se u sadržajima nacionalnog kurikuluma, izvođenju kurikuluma i vođenju škola te velikim međuškolskim razlikama u pedagoškom standardu. U radu se prikazuju i uspoređuje potencijal dva moguća modela strukturne reforme obveznog obrazovanja u Hrvatskoj što bi ju trebalo poduzeti. Prema podacima dobivenima vanjskom sumativnom evaluacijom srednjeg obrazovanja provedene u okviru državne mature, prosječna razina kognitivnih ishoda je nezadovoljavajuća. Što su kognitivni zahtjevi zadataka viši rezultati učenika su slabiji. To se dijelom objašnjava niskom ulaznom kvalitetom učenika, odnosno niskom razinom kognitivnih ishoda iz osnovnog obrazovanja, nesukladnošću programa srednjeg obrazovanja i testova na državnoj maturi te nedovoljno kvalitetnim poučavanjem. Podaci dobiveni ispitima na državnoj maturi nemaju za kvalitetu srednjeg obrazovanja dovoljnu valjanost pa imaju samo indikativnu vrijednost.

vrednovanje obrazovanja; kvaliteta obrazovanja; obvezno obrazovanje; srednje obrazovanje; kognitivni ishodi; struktura obrazovanja

nije evidentirano