Grah zrnaš ima dugu tradiciju uzgoja u okolici Čakovca. Na tom se području uzgaja veliki broj različitih populacija niskog graha zrnaša. Cilj ovog rada je utvrditi osnovna gospodarska svojstva najviše zastupljenih populacija na tom području kako bi se mogle preporučiti u praksi. Ukupno je istraženo devet populacija niskog graha zrnaša i to tri su populacije šarenog sjemena, dvije su zelene boje sjemenki, dvije plavkasto zelene boje, dok je jedna bijele boje i jedna ružičaste boje sjemenki. Tijekom vegetacije praćeni su razvojni stadiji biljaka: od sjetve do nicanja, od nicanja do cvatnje i od cvatnje do fiziološke zrelosti (žetve). U fazi fiziološke zrelosti na bazi 50 slučajno odabranih biljaka po populaciji određena su osnovna svojstva. Istraživanim svojstvima određena je srednja vrijednost, varijaciona širina i koeficijent varijacije po populaciji. Razdoblje od sjetve do fiziološke zrelosti trajao je od 88 do 107 dana ovisno o populaciji. Visina biljke se kretala od 30.3 cm kod najniže do 72.2 cm kod najviše populacije. Visina nodija najniže mahune je varirala od 15.9 do 26.3 cm ovisno o populaciji. Prosječni broj mahuna po biljci bio je od 4.1 do 7.1 mahuna, broj sjemenki po mahuni varirao je od 2.9 do 4.1 s apsolutnom težinom od 291 do 468 grama. Prinos sjemena po biljci se kretao od 3.3 do 7.6 grama ovisno o populaciji. U gotovo svim svojstvima istraživane populacije su vrlo varijabilne i neujednačene. Rezultati istraživanja pokazuju da bi se neke populacije mogle preporučiti u široj praksi, ali samo za ekstenzivan način proizvodnje. Za zasnivanje jedne moderne mehanizirane proizvodnje za koju postoje uvjeti na čakovečkom području bilo bi neophodno uvesti prikladne sorte koje su prinosnije i ujednačenije u svojim svojstvima i stoga pogodnije od dosadašnjih domaćih populacija.

Agronomija