crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 6941

Zbornik radova

Autori: Šimić, Nataša; Manenica, Ilija
Naslov: Promjene nekih psihofizioloških varijabli tijekom menstrualnog ciklusa
Izvornik: Sažeci priopćenja, XIII Dani Ramira Bujasa / Dragutin Ivanec (ur.). - Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu , 1997. 34-35.
Skup: XIII Dani Ramira Bujasa
Mjesto i datum: Zagreb, Hrvatska, 11-13. 12. 1997.
Ključne riječi: psihofiziološke varijable; menstrualni ciklus; vrijeme reakcije; anksioznost
( psychophysiological variables; menstrual cycle; reaction time; anxiety )
Sažetak:
Cilj ovog ispitivanja, u kojem je sudjelovalo 100 ispitanica 18-24 godine starosti, bio je utvrditi da li se promjene u nekim psihofiziološkim varijablama za vrijeme menstrualnog ciklusa mogu atribuirati hormonalnim promjenama u organizmu. Ispitivanje je uključivalo mjerenje trenutnog stanja tjelesne temperature, frekvencije pulsa, stanja anksioznosti, vremena jednostavne i izborne reakcije na dva i četiri podražaja, te procjene težine zadataka, na ispitanicama koje su bile u različitim fazama menstrualnog ciklusa. U svakoj od pet klasičnih faza menstrualnog ciklusa (menstrualna, folikularna, ovulatorna, lutealna, predmenstrualna), našlo se 20 +/-1 ispitanica. Rezultati su pokazali značajne razlike između pet faza ciklusa, pa su varijacije ispitivanih varijabli komparirane s varijacijama razine estrogena i progesterona (prema literaturi). Komparacija je pokazala da krivulja tjelesne temperature slijedi krivulju promjena progesterona, dok se krivulja promjena frekvencije pulsa samo donekle podudarala s varijacijama estrogena. Anksioznost kao stanje pokazala je najveće vrijednosti u predmenstrualnoj i menstrualnoj fazi, pa ju se ne može direktno povezati s razinom hormona u tim fazama. Plauzibilnijim se čini objašnjenje da je anksioznost inducirana predmenstrualnim sindromom (PMS), menstrualnom boli, nagomilavanjem vode u tijelu, te općenito promjenama raspoloženja. Nadalje, valja kazati da vrijeme jednostavne reakcije nije pokazalo izrazite varijacije po fazama, dok su vremena izborne reakcije bila duža u predmenstrualnoj i menstrualnoj fazi, te značajno kraća u folikularnoj i ovulatornoj. Duža vremena izborne reakcije u navedenim fazama mogu se pripisati istim faktorima kao i anksioznost, dok bi se kraća vremena mogla pripisati povećanoj razini estrogena i smanjenoj razini progesterona u folikularnoj i ovulatornoj fazi. Poznato je, naime, da prvi hormon ima aktivacijsko, a drugi inhibicijsko djelovanje, pa bi to moglo biti u osnovi kraćeg vremena reakcije. Zadaci vremena reakcije procjenjuju se težima u predmenstrualnoj i menstrualnoj fazi, što se opet može pripisati anksioznosti, PMS-u i bolovima, te općem raspoloženju u tim fazama. U zaključku se može kazati da su jedino promjene tjelesne temperature slijedile promjene progesterona, dok se promjene u ostalim varijablama nisu mogle direktno atribuirati promjenama u razini hormona. Ovo ispitivanje, također je pokazalo da je varijabla stanje anksioznosti značajno korelirala s dvije fiziološke varijable (tjelesna temperatura i frekvencija pulsa) i subjektivnim procjenama težine zadataka. Može se dakle kazati, da je anksioznost varijabla koja donekle odražava promjene stanja organizma, dok se u osnovi promjena nekih aspekata efikasnosti (vremena reakcije), vjerojatno nalaze složeniji interaktivni procesi hormonalnih i psihofizioloških varijacija tijekom menstrualnog ciklusa.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Međunarodna recenzija
Projekt / tema: 070022
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4