hrvatski

Sadržaji ekološkog odgoja i obrazovanja u gimnazijskim programima

Rad donosi prikaz analize gimnazijskih programa svih nastavnih predmeta obzirom na ekološke sadržaje te rezultate istraživanja (provedenog anketnim upitnikom na uzorku od 591 učenika i 190 gimnazijskih nastavnika) procjene zastupljenosti i primjerenosti provođenja ekološkog odgoja i obrazovanja po pojedinim nastavnim predmetima. U raspravi smo se bazirali na modelu koji je u skladu s poimanjem ekologije kao holističke, interdisciplinarne znanosti koja se nalazi na razmeđi prirodnih i društvenih znanosti i istovremeno ih dijalektički povezuje i suprotstavlja. Iz rezultata istraživanja uočljivo je kako se ekološki sadržaji obrađuju većinom u prirodoznanstvenoj skupini predmeta te kako i učenici i nastavnici značajno višim ocjenama procjenjuju primjerenost ekoloških sadržaja u odnosu na njihovu dosadašnju zastupljenost u apsolutno svim nastavnim predmetima. Ovaj podatak pokazuje da postoji i prostor i zainteresiranost subjekata odgojno-obrazovnog procesa (učenika i nastavnika) za obrađivanje ekološke problematike u svim predmetima. Iluzija je očekivati da bi mladi ljudi mogli sami misaono povezati ono što im nastavnici nude kao nepovezane odlomke i dijelove znanstveno predstavljene stvarnosti te je stoga neophodno mijenjati sustav u kojem se ekologija spominje jedino u okvirima prirodoznanstvenih nastavnih predmeta. Svi elementi ekologije kao znanosti, toliko su kompleksni da bi bilo izuzetno teško, čak i nemoguće, doći do potpunog razumijevanja promatrajući ju jednostrano (samo s prirodoznanstvenog gledišta). To, pojednostavljeno, znači da ekologiju treba izučavati kao cjelinu, sustav sastavljen od protoelemenata koji egzistiraju u svim nastavnim predmetima.

ekološki odgoj i obrazovanje; gimnazije; kroskurikulumski pristup; zastupljenost ekološkog sadržaja; primjerenost ekološkog sadržaja; ekologija; holistički pristup

nije evidentirano