crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 699463

Zbornik radova

Autori: Rogić, Mia; Pokrajac-Bulian, Alessandra
Naslov: Negativni afekt, ruminacija i samokriticizam kao odrednice prejedanja
( Negative affect, rumination, and self-criticism as binge eating determinants )
Izvornik: XIX. Dani psihologije u Zadru / Slišković, Ana (ur.). - Zadar : Sveučilište u Zadru, Odjel za psihologiju , 2014. 31-31 (ISBN: 978-953-331-054-1).
Skup: XIX. Dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum: Zadar, Hrvatska, (29-31.05.2014.)
Ključne riječi: negativni afekt – depresivnost i anksioznost; samokriticizam; ruminiranje; model emocionalne kaskade; prejedanje
( negative affect – depression; anxiety; self-criticism; rumination; emotional cascade; binge eating )
Sažetak:
Prejedanje je neprimjeren oblik hranjenja uz gubitak kontrole kao reakcija na negativni afekt. Njegova je funkcija samoumirivanje, neutraliziranje raspoloženja i olakšavanje emocionalne uznemirenosti, a dovodi do emocionalnog olakšanja. Teorija afektivne regulacije najčešće povezuje depresivnost i anksioznost s prejedanjem. Prema ovoj teoriji, a u skladu s Modelom emocionalne kaskade, ruminacija je negativan kognitivni stil koji potiče i održava depresivno raspoloženje pojačavanjem negativnog afekta do kritične razine. Kritična razina negativnog afekta smatra se okidačem prejedanja. Uz depresivno raspoloženje koje potiče prejedanje, javlja se i samokriticizam ; ruminativnog je karaktera i praćen intenzivnim negativnim afektom. U ovom su istraživanju ispitivani samokriticizma, negativni afekt (depresivnost i anksioznost) te ruminacija kao prediktori prejedanja. Pretpostavljeno je da je samokriticizam, kao prediktor depresivnosti, značajan i u predviđanju prejedanja. U istraživanju je sudjelovala 701 ispitanica, dobi od 16 do 53 godine, iz različitih dijelova Hrvatske, te nekoliko država iz regije: Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore. Korištene su mjere samoprocjene negativnog afekta, samokriticizma, ruminativnog odgovaranja i prejedanja. Korelacijske analize pokazale su povezanost prejedanja i samokriticizma, negativnog afekta i ruminacije. Negativni afekt i ruminacija, povrh samokriticizma, nisu se pokazali značajnima u predviđanju prejedanja. Iako Model emocionalne kaskade ima teorijski značaj jer pretpostavlja da pojačavanje negativnog afekta dovodi do prejedanja, nalaz o sklonosti prejedanju u žena visokog samokriticizma ima veću kliničku važnost, neovisno o razini negativnog afekta i sklonosti ruminiranju. Kada se ispituju razlike u veličini korelacija negativnog afekta i pojedinih faceta samokriticizma, prijezir prema sebi kao njegova emocionalna komponenta, u značajno je višoj korelaciji s prejedanjem, negoli negativni afekt. S druge strane, depresivnost je u značajno nižoj korelaciji s prejedanjem negoli s pojedinim aspektima samokriticizma. Moguće je objašnjenje ove povezanosti u samokriticizmu kao zajedničkom nazivniku negativnog afekta i ruminacije zbog ruminativne prirode samokriticizma i negativnog afekta kao njegovog nusprodukta. Drugo moguće objašnjenje leži u aspektima negativnog afekta koji nisu ispitivani, poput osjećaja srama, krivnje, bespomoćnosti. Bolji terapijski učinak kod poremećaja prejedanja mogao bi se postići usmjeravanjem na samokriticizam.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: Alessandra Pokrajac-Bulian (pokrajac@ffri.hr), 2. Lip. 2014. u 08:53 sati
Napomene:
Projekt više nije financiran od MZOS već od Sveučilišta u Rijeci



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4