Povezanost strategija regulacije emocija i subjektivne dobrobiti (CROSBI ID 611695)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Brajša-Žganec, Andreja ; Kaliterna Lipovčan, Ljiljana ; Ivanović, Danijela
hrvatski
Povezanost strategija regulacije emocija i subjektivne dobrobiti
U svakodnevnom životu ljudi se koriste različitim strategijama i ponašanjima kako bi regulirali svoja emocionalna stanja što može utjecati na njihovu subjektivnu dobrobit. Cilj istraživanja bio je provjeriti postoje li razlike u korištenju pojedinih strategija regulacije emocija između žena i muškaraca te utvrditi povezanost tih strategija sa srećom i životnim zadovoljstvom. U istraživanju su sudjelovali studenti (N=285) koji su procijenili svoje zadovoljstvo životom (Indeks osobne dobrobiti ; International Wellbeing Group, 2013) i sreću (Huppert et al., 2009) te čestinu ponašanja koju koriste kako bi promijenili ili poboljšali negativno raspoloženje. Primijenjen je skraćeni oblik Skale strategije regulacije emocija MARS (Larsen i Prizmić, 2004) gdje su strategije emocionalne regulacije definirane prema teoriji Parkinsa i Totterdella (1999) kao: bihevioralna, kognitivna, situacijska, afektivna, pasivna i strategija izbjegavanja. Ispitani studenti često koriste bihevioralnu, situacijsku i kognitivnu strategiju, a rijetko pasivnu. Žene češće nego muškarci koriste afektivnu strategiju i strategiju izbjegavanja. Različite strategije regulacije emocija međusobno su statistički značajno povezane, osim pasivne i afektivne strategije. Bihevioralna, situacijska, kognitivna i afektivna strategija regulacije emocija pozitivno su povezane sa srećom i zadovoljstvom životom, dok su pasivna i strategija izbjegavanja negativno povezane sa životnim zadovoljstvom, a sa srećom nisu povezane. Uz kontrolu sociodemografskih karakteristika (dob, spol, socio-ekonomski status) sreću i zadovoljstvo životom najbolje predviđaju bihevioralna i situacijska strategija. Obje ove strategije uključuju aktivno odvlačenje pažnje od negativnih raspoloženja, bilo da se radi o izlascima (bihevioralna strategija) ili rješavanju problema koji je izazvao negativno raspoloženje (situacijska) te se može zaključiti da je za subjektivnu dobrobit važno biti aktivan u regulaciji emocionalnih stanja.
sreća; Indeks osobne dobrobiti; strategije regulacije emocija
nije evidentirano
engleski
The relationship between affect regulation strategies and wellbeing
nije evidentirano
happiness; personal wellbeing index; affect regulation strategies
nije evidentirano
Podaci o prilogu
80-80.
2014.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
XIX. Dani psihologije u Zadru/ 19th psychology days in Zadar - sažeci priopćenja
Slišković, Ana
Zadar: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
978-953-331-054-1
Podaci o skupu
XIX. Dani psihologije u Zadru/ 19th psychology days in Zadar
predavanje
29.05.2014-31.05.2014
Zadar, Hrvatska