Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Povezanost strategija regulacije emocija i subjektivne dobrobiti (CROSBI ID 611695)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Brajša-Žganec, Andreja ; Kaliterna Lipovčan, Ljiljana ; Ivanović, Danijela Povezanost strategija regulacije emocija i subjektivne dobrobiti // XIX. Dani psihologije u Zadru/ 19th psychology days in Zadar - sažeci priopćenja / Slišković, Ana (ur.). Zadar: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2014. str. 80-80

Podaci o odgovornosti

Brajša-Žganec, Andreja ; Kaliterna Lipovčan, Ljiljana ; Ivanović, Danijela

hrvatski

Povezanost strategija regulacije emocija i subjektivne dobrobiti

U svakodnevnom životu ljudi se koriste različitim strategijama i ponašanjima kako bi regulirali svoja emocionalna stanja što može utjecati na njihovu subjektivnu dobrobit. Cilj istraživanja bio je provjeriti postoje li razlike u korištenju pojedinih strategija regulacije emocija između žena i muškaraca te utvrditi povezanost tih strategija sa srećom i životnim zadovoljstvom. U istraživanju su sudjelovali studenti (N=285) koji su procijenili svoje zadovoljstvo životom (Indeks osobne dobrobiti ; International Wellbeing Group, 2013) i sreću (Huppert et al., 2009) te čestinu ponašanja koju koriste kako bi promijenili ili poboljšali negativno raspoloženje. Primijenjen je skraćeni oblik Skale strategije regulacije emocija MARS (Larsen i Prizmić, 2004) gdje su strategije emocionalne regulacije definirane prema teoriji Parkinsa i Totterdella (1999) kao: bihevioralna, kognitivna, situacijska, afektivna, pasivna i strategija izbjegavanja. Ispitani studenti često koriste bihevioralnu, situacijsku i kognitivnu strategiju, a rijetko pasivnu. Žene češće nego muškarci koriste afektivnu strategiju i strategiju izbjegavanja. Različite strategije regulacije emocija međusobno su statistički značajno povezane, osim pasivne i afektivne strategije. Bihevioralna, situacijska, kognitivna i afektivna strategija regulacije emocija pozitivno su povezane sa srećom i zadovoljstvom životom, dok su pasivna i strategija izbjegavanja negativno povezane sa životnim zadovoljstvom, a sa srećom nisu povezane. Uz kontrolu sociodemografskih karakteristika (dob, spol, socio-ekonomski status) sreću i zadovoljstvo životom najbolje predviđaju bihevioralna i situacijska strategija. Obje ove strategije uključuju aktivno odvlačenje pažnje od negativnih raspoloženja, bilo da se radi o izlascima (bihevioralna strategija) ili rješavanju problema koji je izazvao negativno raspoloženje (situacijska) te se može zaključiti da je za subjektivnu dobrobit važno biti aktivan u regulaciji emocionalnih stanja.

sreća; Indeks osobne dobrobiti; strategije regulacije emocija

nije evidentirano

engleski

The relationship between affect regulation strategies and wellbeing

nije evidentirano

happiness; personal wellbeing index; affect regulation strategies

nije evidentirano

Podaci o prilogu

80-80.

2014.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

XIX. Dani psihologije u Zadru/ 19th psychology days in Zadar - sažeci priopćenja

Slišković, Ana

Zadar: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

978-953-331-054-1

Podaci o skupu

XIX. Dani psihologije u Zadru/ 19th psychology days in Zadar

predavanje

29.05.2014-31.05.2014

Zadar, Hrvatska

Povezanost rada

Psihologija