hrvatski

Uloga kognitivnih čimbenika u depresivnosti studenata

Istraživanja na različitim sveučilištima u svijetu upućuju na značajnu zastupljenost, kao i na povećanje depresivnosti kod studenata. S obzirom na značaj koji emocionalno funkcioniranje ima za akademsku prilagodbu i uspješnost studenata, važno je razumijevanje čimbenika koji su povezani s depresivnošću studenata. Naša dosadašnja istraživanja su pokazala da veća izraženost depresivnih simptoma pridonosi odustajanju od studija. Cilj istraživanja bio je utvrditi izraženost depresivnih simptoma tijekom prve dvije godine studija. Polazeći od kognitivnih modela depresivnosti, željelo se ispitati u kojoj mjeri su kognitivni faktori (vjerovanja i automatske misli) značajne odrednice depresivnosti studenata, uz kontrolu neuroticizma i izloženosti stresnim životnim događajima. Ujedno, uspoređene su se grupe studenata s obzirom na promjene u depresivnosti tijekom 2 godine studiranja. Reprezentativan uzorak od 492 studenta Sveučilištu u Rijeci ispitan je u 1. i u 4. semestru studija Inventarom depresivnosti (BDI). Na prvoj godini primjenjen je i upitnik ličnosti (BFI), a na drugoj godini ispitana su osobna uvjerenja (Upitnikom samoreguliranog učenja CRL), kao i automatske misli za vrijeme učenja i polaganja ispita te izloženost stresnim životnim događajima. Rezultati pokazuju da studenti u prosjeku nisu depresivni pri dolasku na studiji, niti na 2. godini studija. Nakon kontrole neuroticizma i izloženosti značajnim stresnim događajima, ispitane kognitivne varijable pokazale su se značajnim prediktorima depresivnosti. Studenti koji manje vjeruju da njihove sposobnosti doprinose uspjehu, oni koji imaju manje pozitivnih, a više negativnih automatskih misli koje održavaju strah od razočaranje roditelja imaju izraženije depresivne simptome na 2. godini studija. Skupine studenata s obzirom na promjenu u depresivnosti razlikuju se u učestalosti negativnih automatskih misli pri učenju i polaganju ispita (vezanih uz strah od neuspjeha, strah od razočaranja roditelja te nedostatak interesa i motivacije), kao i u stupnju vjerovanja da imaju kontrolu nad svojim uspjehom, te da njihove sposobnosti i zalaganje mogu doprinijeti uspjehu. Zaključuje se da kognitivni čimbenici (vjerovanja i negativne automatske misli) igraju značajnu ulogu u depresivnosti studenata. Dobiveni rezultati daju smjernice za preventivni i savjetodavni rad sa studentima, s naglaskom na kognitivnim intervencijama.

depresivnost ; automatske misli ; stresni životni događaji ; studenti

nije evidentirano