crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 715968

Disertacija

Autor: Barčot, Branka
Naslov: Divlja životinja kao sastavnica u hrvatskoj, ruskoj i njemačkoj frazeologiji
( Wild Animal as a Component in Croatian, Russian and German Phraseology )
Vrsta: doktorska disertacija
Fakultet: Filozofski fakultet
Sveučilište: Sveučilište u Zagrebu
Mjesto: Zagreb
Datum: 18.07.
Godina: 2014
Stranica: 361
Mentor: Fink-Arsovski, Željka ; Turk, Marija
Ključne riječi: zoonimska frazeologija; lingvokulturologija; hrvatski jezik; ruski jezik; njemački jezik
( zoonymic phraseology; linguoculturology; Croatian language; Russian language; German language )
Sažetak:
Predmet istraživanja ovoga rada su hrvatski, ruski i njemački frazemi s divljom životinjom kao sastavnicom. Unatoč činjenici što frazemi sa zoonimskom sastavnicom odavno privlače pažnju frazeologa i općenito lingvista, frazemi sa sastavnicom divlje životinje u hrvatskom jeziku još nisu sustavno proučavani, a kontrastivna frazeologija triju navedenih jezika u tom segmentu predstavlja nedovoljno istraženo područje. Glavni je cilj ovoga istraživanja sustavno prikazati osnovne značajke hrvatske, ruske i njemačke zoonimske frazeologije (divlje životinje), utvrditi koliko osnovnoga leksičkog značenja unose zoonimske sastavnice (divlje životinje) u oblikovanje frazemskog značenja, a u kojoj je mjeri simbolika pojedinih životinja utjecala na oblikovanje tog značenja. S obzirom na činjenicu da se frazemi rađaju na presijeku jezika i kulture pa su stoga zasićeni kulturom i to ih potencijalno čini nositeljima kulturnih znakova, u ovom je radu primijenjen lingvokulturološki pristup analizi frazema. Za potrebe ovoga rada provedeno je opsežno ispitivanje koje ima za cilj konstruirati koncepte i polja asocijacija divljih životinja, ali prvenstveno otkriti frazeme s divljom životinjom kao sastavnicom ukorijenjene u svijesti Hrvata, Rusa i Nijemaca. Ispitivanje se provodilo asocijativnom metodom, a ispitani su izvorni govornici hrvatskog i njemačkog jezika. Rad se sastoji od Uvoda, pet poglavlja, Zaključka, Popisa literature i dvaju priloga. Prvi prilog donosi ankete korištene u provedenom ispitivanju s izvornim govornicima. Drugi prilog je Trojezični rječnik asocijacija: divlje životinje. Analiza je prikupljene građe zoonimskih frazema s divljom životinjom kao sastavnicom u hrvatskom, ruskom i njemačkom jeziku dokazala premisu o sličnosti jednog dijela frazeološke slike svijeta Hrvata s frazeološkom slikom svijeta Rusa ali i Nijemaca. Lingvokulturološkim se pristupom u ovom radu željelo doprinijeti frazeološkim istraživanjima kod nas, a sastavljenim se rječnicima (Trojezični rječnik asocijacija: divlje životinje i Trojezični ideografski rječnik: divlje životinje) željelo obogatiti domaću leksikografiju budući da je riječ o koncepcijski i metodološki sasvim novim uratcima.
Izvorni jezik: hrv
Upisao u CROSBI: Branka Barčot (bbarcot@ffzg.hr), 19. Ruj. 2014. u 07:45 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4