crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 716145

Zbornik radova

Autori: Barać, Bruno; Grbić, Marta; Ivaković, Fanika; Miloš, Iva Sofija; Kamber, Katarina; Valerjev, Pavle
Naslov: Utjecaj sugestije i raspoloženja na dosjećanje
( The effect of suggestion and mood on recall )
Izvornik: 3. Riječki dani eksperimentalne psihologije - Sažeci priopćenja / Bajšanski, Igor ; Žauhar, Valnea ; Domijan, Dražen (ur.). - Rijeka : Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Rijeci , 2014. 12-12 (ISBN: 978-953-7975-09-8).
Skup: 3. Riječki dani eksperimentalne psihologije REPSI
Mjesto i datum: Rijeka, Hrvatska, 25-26.09.2014.
Ključne riječi: pamćenje; lažna sjećanja; sugestija; efekt dezinformacije; utjecaj raspoloženja
( memory; false recalls; suggestion; misinformation effect; mood effect )
Sažetak:
Rekonstruktivna priroda pamćenja čini ga podložnim promjenama i smetnjama, a pod utjecajem sugestije moguće je stvoriti lažna sjećanja i navesti ljude da se sjećaju nečega što se nije dogodilo. Naime, osiguravanje dezinformacije o nekom događaju kojem su ljudi svjedočili može izazvati promjene u sjećanju tog događaja i dovesti do stvaranja lažnih sjećanja o njemu, a ovim se istraživanjem to i pokazalo. Cilj istraživanja je bio ispitati utjecaj sugestije i raspoloženja na dosjećanje. Očekivalo se da će kod ispitanika kod kojih je inducirano pozitivno raspoloženje biti više lažnih sjećanja nego kod ispitanika s induciranim negativnim raspoloženjem jer se pojedinci, kada su pozitivnog raspoloženja, fokusiraju na globalne aspekte informacija te je njihovo procesiranje informacija povezano s trenutno dostupnim konceptima, dok, kada su negativnog raspoloženja, rjeđe koriste dostupne skripte te je njihovo procesiranje informacija nezavisno od trenutno dostupnih koncepata. Nacrt istraživanja sastojao se od dvije nezavisne varijable, raspoloženja i sugestije, a u istraživanju su sudjelovale četiri skupine ispitanika od kojih su dvjema sugerirane lažne informacije te je dvjema skupinama inducirano pozitivno raspoloženje, a drugim dvjema negativno. Istraživačka paradigma podrazumijevala je provedbu eksperimenta u dvije faze. U prvoj su fazi ispitanici pročitali kratku priču, polovica pod utjecajem pozitivnog, a druga pod utjecajem negativnog raspoloženja. Nakon nekoliko dana istim je ispitanicima ponovno inducirano pozitivno, odnosno negativno raspoloženje, nakon čega im je dana prepričana verzija korištene priče. Polovica ispitanika kojima je inducirano pozitivno i polovica onih kojima je inducirano negativno raspoloženje čitala je točan izvještaj, dok je drugim polovicama preko izvještaja sugerirano i nekoliko netočnih informacija. Poslije čitanja je za sve ispitanike slijedio distraktivni zadatak i test dosjećanja. Ispitanici kojima su sugerirane dezinformacije u testu dosjećanja originalne priče imali su više netočnih odgovora u odnosu na one koji su čitali točan izvještaj, dok se utjecaj raspoloženja nije pokazao značajnim.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: Pavle Valerjev (valerjev@unizd.hr), 19. Ruj. 2014. u 22:51 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4