hrvatski

Utječe li vrijednosna (dez)orijentacija na demografska kretanja u Hrvatskoj?

Demografska kretanja u Hrvatskoj (smanjivanje nataliteta, ubrzano starenje stanovništva kao i zabrinjavajuće perspektive kretanja stanovništva u sljedećih 50-ak godina), na koja već godinama upozoravaju vrsni hrvatski demografi, ne mogu i ne bi smjeli nikoga u Hrvatskoj ostaviti ravnodušnim. Uz demografe u raspravu bi se trebali uključiti važni društveni čimbenici (predstavnici politike i gospodarstva, vjerskih zajednica, osobito Katoličke Crkve i kulture), kao i hrvatski intelektualci različitih usmjerenja i svjetonazorskih uvjerenja kojima je na srcu opće dobro i budućnost hrvatskoga naroda i države. U tome kontekstu autor se u izlaganju bavi pitanjem: Utječe li vrijednosna (dez) orijentacija na demografska kretanja u Hrvatskoj? S jedne strane, različita empirijska istraživanja u kojima se propituje odnos prema braku, obitelji djeci, poslu…, daju naslutiti da je riječ o temeljnim vrednotama hrvatskoga naroda koje su još uvijek na cijeni. S druge strane, u hrvatskoj javnosti kao i u stručnim i znanstvenim raspravama pad nataliteta i pad sklapanja brakova tumači se pretežito gospodarskim uzrocima kao i nedostatkom osnovnih materijalnih uvjeta za život u braku i rađanje djece. Mogu li se procesi depopulacije u Hrvatskoj ograničiti samo na nedostatak materijalnih sredstava koji je povezan i sa standardom ili, posebno u budućnosti, treba sve više računati o drugim čimbenicima koji se povezuju uz vrijednosnu (dez) orijentaciju, primjerice odnos prema obitelji u kojoj djeca imaju mogućnost sigurnoga odrastanja, narodu, domovini, vjerskoj zajednici odnosno Crkvi… U Hrvatskoj se događa vrijednosna (dez) orijentacija u kojoj se obitelj sve više odriče svoje vrijednosne uloge – poslanja u odnosu na rađanje i odgoj djece. Riječ je o vrijednosnoj dezorijentaciji u odgoju i obrazovanju u kojoj škola pokušava preuzeti ono što se pod vrijednosnim vidom treba primarno događati u obitelji, primjerice pokušaj uvođenja zdravstvenog odgoja u škole… Autor smatra da bi u raspravama o demografskim kretanjima u Hrvatskoj u budućnosti trebalo voditi više računa o tradicionalnim vrednotama hrvatskoga naroda kojih se ne bi smjelo odreći zbog sekularizirane Europe koja postaje sve više vrijednosno dezorijentirana.

vrednote, obitelj, brak, djeca, Europsko istraživanje vrednota

nije evidentirano